Ko to kaže da je trgovina ljudima u BiH smanjena, taj nas dobro laže.
Ona je nevidljivo još prisutna. Trgovina ljudima je globalni problem skoro svake zemlje, zbog povećanja brendiranja seks-industrije. Sa njom se susreću i ekonomski razvijene zemlje, a osobito one zemlje u političkoj i ekonomskoj tranziciji.
I BiH je traffickingu podložna, od toga niko ne može sačuvati. Osobito u vrijeme imigracija, cvjeta organizirani kriminal. A, sudbina djevojaka i djevojčica koja su mete trgovaca, gora je od bogohuljenja i tzv. poštenih političara.
Statistika iz 2017. godine nas upozorava da probleme ne možemo prespavati, prenoseći ih u Novu godinu. Sankcije kaznene politike moraju biti pooštrene, inače ćemo kao društvo biti još više podloženi rastućem belaju, koji prouzrokuje trafficking.
Upozorenje statističkih pokazatelja
Danas, trgovina ljudima u BiH nije u onom omjeru, kao od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća, kada je hiljade žena bilo izloženo organiziranim grupama trgovaca ljudima, koji su djelovali na prostoru cijele zemlje.
Ali ostala je nama svima u sjećanju 2002. godina, kada je ta trgovina bila na vrhuncu. Zbog toga je BiH i uvela smjele mjere, koje su omogućile djelotvorno krivično gonjenje organiziranih lanaca trgovine ljudima i ojačala instrumente za rano identificiranje žrtava. Međutim, ono što je vidljivo, da se povećao broj muškaraca, identificiranih žrtava trgovine ljudima, i to uglavnom regrutovanih za radnu eksploataciju, te broj žrtava maloljetnika.
No, i dalje se seksualno iskorištavaju najviše ženske osobe, dok su romska djeca podvrgnuta prisilnom prosjačenju i činjenju kaznenih djela. Najviše su Romkinje izložene nasilju, zbog prisilnih brakova.
Analiza izvještaja pokazuje da se trgovina ljudima povećala u odnosu na, naprimjer, 2009. godinu, kada je u BiH bilo identificirano 69 potencijalnih žrtava.
Nažalost, broj identificiranih žrtava u BiH 2017. godine je porastao na 83 žrtve. To opet predstavlja povećanje od 35 u odnosu na 2016. godinu. Od ukupnog broja, 36 žrtava je punoljetno, 47 maloljetno, dok ih je 58 ženskog, a 25 muškog spola.
Izvještaji pokazuju da se trgovina ljudima odvija najviše unutar granica BiH, ali su zabilježeni i slučajevi prekogranične trgovine radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u kojima su žrtve bile i djeca.
Sudovi su u 2017. godini izrekli 17 osuđujućih presuda, a u 14 je izrečena zatvorska kazna. Od toga je jedna bila okončana uvjetnom, a dvije novčanom kaznom.
U BiH je sve na prodaju
Može se naslutiti da je došlo do povećanja kaznenih djela u oblasti trgovine ljudima, jer su sankcije prema trgovcima ljudima preblage. Zatvorske kazne uglavnom su u trajanju od godinu ili dvije. A, neki kojima je izrečena kazna od godinu dana zatvora, mogu da ostanu na slobodi, ako tu kaznu mogu platiti novcem.
Čini se da je nevladin sektor najviše objektivan, jer već sada vidi u kojem opsegu trgovina ljudima u budućnosti može izazvati glavobolje. Sasvim su upravu što traže povećanje zatvorske kazne, s obzirom na sve veći broj otkupljivača slobode. Za osudu je što je u BiH sve na prodaju, što samo podgrijava zakulisno odobravanje i trgovinu nevinim ljudima.
Neke žrtve su prevarom bile uvučene u proces traffickinga. I danas mogu ponovo biti iznenada izložene potencijalnoj opasnosti, i to putem primamljivih novinskih oglasa za posao u inostranstvu. U njima se najviše traže medicinske sestre, frizerke, bejbisiterke, kućne pomoćnice, manekenke ili igračice.
Obično je za te poslove vrbuje namješteni manipulatorski agent, koji je ubjedljiv u obećavanju, bolje rečeno – igranju. One na kraju, pristanu da se susretnu sa prevarantima, pa i krenu u neizvjesnu borbu za kruhom i postanu žrtva intrige zlotvora.
Tako, najčešće postanu žrtve traffickinga i kriminala. Mada, neke žene i djevojke uđu u proces traffickinga sa svjesnom namjerom prihvatajući izvjesne oblike prostitucije, kako bi više zaradile.
Čudne su, a opet istinite ženske priče tokom imigracije. One koje su prisiljene prodavati seksualne usluge, često su u rizičnoj skupini oboljevanja od spolno prenosivih bolesti, uključujući ADIS. Niko kao one ne zna kako se gubi ljudsko dostojanstvo, te živi u neprestanom strahu i neimaštini. Samo one znaju šta znači biti obezvrijeđen i postiđen. A posljedice proživljenog nasilja itekako ostavljaju traga na njihovo psihičko i fizičko zdravlje. One mogu biti traumatične, PTSP, depresija, pa i suicid.
Neophodnost prevencije
U borbi protiv traffickinga, osim građanstva, moraju se uključiti i ostali, te nevladine organizacije. One imaju jako bitnu ulogu u povećanju informiranosti, one su te koje vrše pritisak na vlasti i omogućavaju pomoć pojedinačnim žrtvama. Ne treba potcijeniti i snagu medija.
Jer, u BiH, zakonodavstvo i institucije su slabe, policija i druge državne službe su izgleda nemoćne. Svi se moramo uključiti u borbu protiv trgovine ljudima – profesori/ce, zdravstveni i socijalni radnici, advokati, novinari… Jer, sutra može svačije dijete postati žrtva traffickinga. Svako može upasti u vučju jazbinu u potrazi za boljim životom i bijegom od svakodnevnice, slijedeći svoj san i tražeći veću nadnicu, boreći se za porodicu i egzistenciju.
Iskorištavanje žrtava je za manipulatore unosan biznis. Zapravo, javnost se ne smije umoriti od opominjanja, jer je prisutna i radna i seksualna eksploatacija, koja je u rukama nevidljivog kontrolnog sadističkog trgovca, modernog robovlasnika 21. stoljeća.
Djevojčice, djevojke, žene, budite oprezne jer, možete zbog sna i odlaska u drugu zemlju, zbog ugovorenog ili posredovanog braka, biti žrtva traffickinga i od strane „muža“. Možete biti prisiljene na prostituciju, jer na nepoznatom terenu nemate drugog izbora.
I mladići neka se paze, jer i oni mogu postati žrtve obmane. Jer, sudbina nas još izaziva, čudne su mogućnosti našeg vlastitog izbora u vremenima imigracija. Zlo vreba, a u zamku se upadne kada se najmanje očekuje. Fenomen naivnosti je prisutan isto koliko i princip okrutnosti i zla, i kroz povijest, pa i danas.
