Kina se pridružila globalnoj zlatnoj groznici s obzirom na to da je u dva mjeseca zaredom povećala svoje zlatne rezerve.
One su porasle za 0,38 milijuna unci (gotovo 12 tona) krajem siječnja na 59,94 milijuna unci s 59,56 milijuna, koliko su iznosile u prosincu 2018., prema podacima koje je objavila Narodna banka Kine.
Vrijednost rezervi tog plemenitog metala dostigla je 79,3 milijarde dolara, što je za tri milijarde dolara više u odnosu na kraj prošle godine, prenosi Tanjug od Russia Todaya.
Na vijest o povećanju kineskih rezervi cijena zlata je skočila, pri čemu su terminski ugovori o zlatu (futures) danas porasli na 1.315,20 dolara po unci.
Kupovina najvećih količina od 1971.
U međuvremenu, kineske devizne rezerve porasle su za 15,2 milijarde dolara u siječnju na 3,08 tisuća milijardi dolara, što je za gotovo šest milijardi dolara više nego što su očekivali ekonomisti koje je anketirao Reuters.
Središnje su banke svijeta prošle godine kupile najveće količine zlata od 1971., kad je SAD ukinuo zlatni standard, odnosno izravnu konvertibilnost dolara u zlato, prema procjenama Svjetskog vijeća za zlato (WGC).
Te banke kupile su 651,5 tona zlata u 2018., što je za čak 74 posto više nego u 2017., kad je kupljeno 375 tona.
Rusija je bila najveći kupac, a za njom slijede Turska, Kazahstan, Indija, Irak, Poljska i Mađarska.
