Singapur, Helsinki i Cirih, sudeći prema švicarskoj analizi objavljenoj usred debate o budućnosti urbanog dizajna u postpandemijsko doba, “najpametniji” su gradovi na svijetu.
Od pametnih prometnih kamera i aplikacija za zajedničke vožnje automobilima do nadzora onečišćenja i besplatnog bežičnog interneta za sve, gradovi širom svijeta utrkuju se u prihvatanju tehnologije, ali stručnjaci kažu kako je pravo pitanje koliku korist građani imaju od toga, prenosi Hina.
“Najpametniji svjetski gradovi ne prihvataju novu tehnologiju automatizmom nego se trude da time stvarno unaprijede živote građana”, kaže Arturo Bris iz švicarskog Instituta za upravljanje razvojem (IMD), koji je je drugu godinu zaredom objavio svoj Smart City Index.
Na dnu liste Abuja, Nairobi i Lagos
U ovogodišnjoj analizi ispitano je 13.000 ljudi iz 109 gradova, koji su odgovarali na pitanja o učinku tehnologije u šest područja: zdravstvu, sigurnosti, mobilnosti, aktivnostima, prilikama i upravljanju.
Nakon Singapura, Helsinkija i Ciriha, do 10. mjesta poredali su se Auckland, Oslo, Kopenhagen, Geneva, Taipei, Amsterdam i New York.
Na dnu su završili afrički gradovi Abuja, Nairobi i Lagos.
Indeks je pokazao da u mnogim zemljama “najpametniji” gradovi nisu njihove prijestonice.
U Španiji je tako Bilbao nadmašio Madrid, a drugi britanski grad po veličini Birmingham napreduje bolje nego London.
Bris napominje kako su prioriteti gradova u korištenju tehnologije različiti.
U kolumbijskom Medelinu, nekad zloglasnom zbog narkokartela, stopa kriminala značajno je opala nakon uvođenja besplatnog bežičnog interneta, što je građanima olakšalo da prijavljuju zločine, kazao je Bris.
Mada su mnogi gradovi u svijetu uveli sheme za zajedničke vožnje automobilima kako bi smanjili prometne gužve, u tome je posebno uspješna bila Moskva, jer svim korisnicima “car sharinga” garantira besplatno parkiranje.
Megagradovi teško postaju ‘pametni’
Stručnjaci kažu da je Covid-19 ubrzao prelazak prema uključivijim, zelenijim, pametnijim gradovima.
No, Bris predviđa i trend okretanja prema manjim gradovima.
“Mislim da se krećemo prema svijetu u kojem ćemo biti raspršeniji. Bit ćemo sigurniji ako budemo živjeli u manjim gradovima”, rekao je on.
Istraživanje je pokazalo da je teško postići da megagradovi postanu “pametni”.
“Manji gradovi imaju prednost. U slučaju Singapura, Helsinkija i Ciriha, njihova im veličina omogućava da značajno ulože u tehnologiju dostupnu svim građanima”, rekao je Bris.
