Ekonomska kriza i kontinuirana politička nestabilnost razlozi su što strani investitori bukvalno bježe sa Zapadnog Balkana. Iako nepotpuni, potvrđuju to i ovogodišnji izvještaji o direktnim stranim ulaganjima u zemljama u regionu. Bilanca stranih ulaganja je, naime, izuzetno loša u ovom dijelu Evrope.
Agencija Anadolija (AA) istraživala je kretanja direktnih stranih investicija na Balkanu.
Tako je prema podacima Centralne Banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci 2012. godine ostvareno 56,7 miliona konvertibilnih maraka stranih ulaganja, što je tek oko 29 miliona eura.
Riječ je o dramatičnom padu stranih investicija u toj zemlji. Naime, priliv stranih investicija u 2011. godini je iznosio oko 289 miliona eura, odnosno 2,2 posto BDP-a, što je više nego u 2010. godini kad je registriran priliv od 220 miliona KM. Najviše je tada novca došlo iz Rusije, oko 64 miliona eura, Austrije 54 miliona eura i Srbije oko 48 miliona eura.
U Bosni i Hercegovini je, očito, najteža situacija, a stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice ovakvog trenda.
“SWOT analiza ekonomija zemalja regije, a posebice BiH, pokazuje da, ekonomski gledano, postoji više slabosti nego prednosti i više prijetnji, nego prilika. Takvo stanje se može preobraziti, na kratak ili srednji rok, samo tako što će se povećati broj prilika u odnosu na prijetnje u ekonomiji. To se može ostvariti samo alijansama sa stranim kompanijama. Samo tako regija može da brže napreduje. Strane kompanije mogu donijeti strani kapital, dobar menadžment, tehnologiju i obuku radnika. Gledajte, u BiH je u prvih devet mjeseci bilo 56,7 miliona KM stranih investicija, a u istom periodu prošle godine čak 11 puta više! Imamo dramatičan pad stranih investicija, jer se ne popravlja poslovni ambijent”, govori za agenciju Anadolija dr. Vjekoslav Domljan, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Sveučilišta u Mostaru.
No, Domljan naglašava da su šanse za region loše i da je malo izgleda da će na ove prostore doći moćne svjetske kompanije.
U Sloveniji je u prvih osam mjeseci ove godine uloženo 180 miliona eura, što je dvostruko manje od prošlogodišnjih 350 miliona eura u istom razdoblju.
Relativno stabilna je jedino Crna Gora, čije direktne strane investicije su premašile one u Hrvatskoj, te je za prvih pola godine u Crnu Goru uloženo 176 miliona eura. To je, ipak, manje nego u prošloj godini.
S druge strane, u prvom polugodištu 2012. godine Hrvatska je imala 154,4 miliona eura direktnih stranih investicija u pola godine. Mediji u Hrvatskoj ocjenjuju da nema investicija u toj zemlji uprkos pozivima ulagačima, optimističnima najavama Vlade Hrvatske o investicijskom valu koji će pokrenuti ekonomiju. Sve je to, kako navode, mrtvo slovo na papiru.
Inače, između 1993. godine i prve polovine 2011. godine u Hrvatsku, koja naredne godine ulazi u Evropsku uniju (EU), uloženo je skoro 25 milijardi eura stranog kapitala, što po stanovniku čini iznos od približno 5.600 eura.
U prvih sedam mjeseci 2012. godine neto ulaganja u Srbiju iznosila su 105 miliona eura. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), na kontu direktnih stranih ulaganja u Srbiji je zabilježen minus od 120 miliona eura, iako je Srbija prošle godine bila rekorder po stranim investicijama u regionu, jer je bila u plusu od 1,8 milijardi eura.
Prognoze govore da će Srbija nastaviti neslavan rekord u stranim ulaganjima, te da će iz zemlje izaći više novca nego što je došlo. Posljedica tog trenda, kako upozoravaju eksperti, jeste činjenica da je srbijanski dinar slabiji deset posto, inflacija viša od deset posto, a stopa nezaposlenosti porasla sa 24,4 na više od 27 posto.
Prema podacima Centralne banke (CB) Kosova, od 2000. godine pa sve do prvog tromjesečja 2012. godine, direktna strana ulaganja na Kosovu dostižu iznos od oko 2,4 milijardi eura.
U prvom tromjesečju 2012. godine direktna strana ulaganja iznosila su 60,4 miliona eura. No, Kosovo je u velikoj mjeri ostalo nepogođeno financijskom turbulencijom na području eura.
“Kosovo ima veliki potencijal za direktne strane investicije, uzimajući u obzir pravni okvir i niske poreze, dio je širokog tržišta CEFTA, prirodnih resursa, sa posebnim osvrtom na rudarstvo, energetiku, turizam, obnovljive izvore energije. Zato pozivam preduzeća i potencijalne investitore da dođu i ulažu na Kosovu”, izjavio je kosovski premijer Hashim Tachi prilikom nedavne posjete Švedskoj, pa mnogi očekuju da će investicije na Kosovu samo rasti.
Strane investicije u Makedoniji od 2007. do 2012. godine dostigle su 1,55 milijardi eura, izjavio je ministar finansija Zoran Stavreski. Prema njegovim riječima, ovaj iznos je duplo veći u odnosu na cjelokupan priliv inostranih investicija u periodu od 1990. do 2005. godine.
Makedonija u međuvremenu želi povećati strane investicije pa će ponuditi državljanstvo strancima koji investiraju više od 400.000 eura i zaposle najmanje 10 radnika, rečeno je iz Vlade Makedonije.
Profesor Domljan upozorava kakve bi posljedice region mogao imati ukoliko se nastavi trend pada stranih investicija.
“Glavni faktor za veći priliv stranih investicija je politički ambijent. A i prije globalne krize, region, a posebice BiH, je imao nizak kreditni rejting. Od početka krize stanje se pogoršava. Zemlje regiona su izgubile status investicionog rejting. A kada se investira, ne gleda se zemlja, već regija u cjelini. A to je važno za sagledavanje stranih investicija. Čitava regija ide na dole, a BiH posebice. Posljedice su takve da će niska stopa rasta dovesti u pitanje otplatu ino-kredita. Dug raste po većoj stopi nego dohodak, što dovodi do ugrožavanja ukupne stabilnosti u zemlji. Sve ovo može dovesti i do platno-bilansnih problema. Zato će se i ove zemlje, kao Grča, morati obraćati za dodatne kredite da bi vratili stare kredite. Posebice BiH upada u tu spiralu dužničkog ropstava”, kazao je Domljan za AA.
Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke (WB) za regiju jugoistočne Evrope, prosjek direktnih stranih ulaganja po glavi stanovnika je 285 dolara. Prema tom pokazatelju, direktna strana ulaganja u dolarima po stanovniku iznose u Srbiji 341, Kosovu 284, Albaniji 232, Makedoniji 199 i BiH 77 dolara po glavi stanovnika.
Direktne strane investicije u Evropskoj uniji (EU) su se udvostručile u odnosu na 2010. godinu kada je zabilježen drastičan pad. U EU je prošle godine ušlo 225 milijardi eura direktnih stranih ulaganja, što je 2,2 puta više nego u 2010. godinu, i devet milijardi manje nego 2009. godine
