Predstavnici Zelenih stranaka Austrije, Finske i Švedske, 25 godina poslije učlanjenja njihovih zemalja u EU, istakli su da se strepnje [o budućnosti Unije] nisu ostvarile, kao i da zemlje Zapadnog Balkana treba što prije primiti u Uniju, prenosi Tanjug.
Državna sekretarka za kulturu u Vladi Austrije Ulrike Lunacek i šef finske diplomatije Pekka Haavisto naglasili su da treba što je prije moguće integrisati zemlje Zapadnog Balkana u EU.
Istovremeno su upozorili da će, ako EU ne bude stavila pod “svoj krov” taj region, drugi geopolitički akteri, posebno navodeći Rusiju i Tursku, dobiti svoju priliku.
Lunacek je, tokom diskusije pod nazivom “25 godina članstva u EU – Austrija, Finska, Švedska” u Beču, rekla da je tada na referendumu “iz taktičkih razloga” glasala protiv članstva.
To je, kaže, bila odluka zbog koje se danas kaje.
Tadašnje strepnje da bi EU mogla biti savez interesa koncerna i samo za podsticanje privrednog rasta, nisu se ostvarile, navela je Lunacek koja je dugi niz godina bila i zastupnica Zelenih u Evropskom parlamentu, gdje je bila i izvjestiteljica za Kosovo.
Interno nejedinstvo po pitanju članstva
Šef finske diplomatije Pekka Haavisto također je priznao da je pripadao “kritičkim pristalicama” pristupanja EU.
On je istakao da nije bilo samo među Zelenima, već u svim strankama, postojalo interno nejedinstvo po pitanju učlanjenja.
Haavisto je kazao da je srećan što je referendum bio u korist članstva.
Zamjenica premijera Švedske Isabella Loevin apelovala je na sve članice EU-a da budu jedinstveni po pitanju postizanja klimatske neutralnosti.
Sve troje su izrazili zadovoljstvo jačanjem svijesti o EU kod građana Unije nakon Brexita.
“Brexit je pristalice izlaska iz Unije u Finskoj praktično ućutkao”, kazao je Haavisto.
Izvor: Agencije
