Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zdravlje Evropljana danas je bolje nego ikad.
No uprkos tome što se radi o regiji bogatoj znanjem i inovacijama s dugom tradicijom javnog zdravstva još uvijek svih 900 miliona ljudi ne uživa najvišu moguću razinu zdravlja i zdravstvene nejednakosti prijete daljnjem napretku.
Prema podacima WHO-a, do 2050. će 25% svih Evropljana biti starije od 65 godina, što će predstavljati veliki izazov za zdravstvene službe koje su već sada ugrožene rastućom financijskom krizom.
Neprenosive bolesti čine najveći dio bolesti u Evropi, a one su i daleko najčešći uzrok smrti – u 80% slučajeva.
Kardiovaskularne bolesti, rak, ozljede i trovanje ostaju najčešće neprenosive bolesti, a među zaraznima dominiraju tuberkuloza, HIV/AIDS i druge spolno prenosive bolesti.
Nedavne epidemije poliomijelitisa, rubeole i ospica u Evropi ukazuju na potrebu poboljšanja monitoringa i prevencije tih bolesti, upozorava WHO.
Od 1990-ih mortalitet trudnica smanjio se za 54% i Evropa danas ima najnižu stopu mortaliteta trudnica u čitavom svijetu.
Uprkos tome, rizik za žene od smrti povezanih s trudnoćom i porođajem razlikuje se za 40%, ovisno u kojem dijelu Evrope žive i dobivaju zdravstvenu zaštitu.
Konzumiranje alkohola po glavi odraslog stanovnika značajno je palo tokom posljednjih 20 godina, no uprkos tom padu (posebno izraženom na evropskom jugu), njegova potrošnja raste ne evropskom istoku.
Evropski akcijski plan stvara okvir borbe protiv konzumiranja alkohola i do sada je 37 zemalja izradilo nacionalni program borbe protiv alkohola, a 10 ih razvija takav program.
Zahvaljujući naprednim metodama dijagnostike više od polovice slučajeva rezistentne tuberkuloze danas se otkriva, a liječenjem je obuhvaćeno 96% slučajeva.
WHO upozorava da vlasti, u krizi koja je pogodila Evropu, moraju razmišljati o dugoročnim posljedicama štednje u zdravstvu.
Primjerice, učestalost zaraznih bolesti uključujući infekcije HIV-om može značajno porasti kada se ukinu preventivni programi poput izdavanja čistih igala.
