Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine nekoliko desetaka miliona ljudi pretrpi ugriz psa, a procjenjuje se da čak 55.000 ljudi svake godine umre od infekcija uzrokovanih tim ugrizima, koje su se vrlo lako mogle spriječiti.
Stručnjaci zbog toga upozoravaju da se u slučaju ugriza bilo koje životinje, radilo se o samo mački ili pak majmunu, preporučuje da ranu obavezno pregleda ljekar i prije nego što otekne, čak i kada smatrate da se radi samo o ogrebotini.
Hirurg Josef Mischo objašnjava kako se povrede od životinjskog ugriza moraju najprije isprati tekućom vodom i odmah nakon toga pokriti sterilnom gazom.
Savjetuje se da, ukoliko je područje s ranom bolno, može pomoći i lokalno hlađenje. Također je vrlo bitno da netko ko je pretrpio takav ugriz provjeri status svog cijepljenja protiv tetanusa, jer bi se u suprotnom mogla razviti teška infekcija koja bi tražila intenzivno liječenje. Na ljekaru je da procijeni je li potrebna vakcina protiv bjesnila.
Kada se govori konkretno o bjesnilu, iako je ta zarazna bolest prisutna u više od 150 zemalja širom svijeta, ona i dalje uzima veliki danak te je skoro u potpunosti smrtonosna bolest.
Psi su glavni izvor infekcije kod te bolesti i odgovorni su za veliku većinu smrtnih slučajeva svake godine, a eliminacija bjesnila je moguća kroz program cijepljenja pasa te prevenciju ugriza.
Svake godine više od 15 miliona ljudi širom svijeta pristupi cijepljenju protiv bjesnila, odnosno primi postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP), koja je i jedini način da se ta bolest spriječi i ne razvije. Tako se sprečavaju stotine hiljada mogućih smrtnih slučajeva kod ljudi na godišnjem nivou.
