Da biste spriječili opadanje kose, izbjegavajte grubo češljanje, peglanje, oblikovanje vrućim uvijačima i uplitanje u pletenice. Osim što takvi agresivni postupci izazivaju lomljenje kose, oni i trajno oštećuju korijen, pa iz njega ne mogu da izrastu nove vlasi.
Ako je problem opadanja kose izražen, treba provjeriti da li je možda posljedica loše ishrane, stresa ili određenih zdravstvenih problema. Osim promjene godišnjeg doba, ispadanje kose mogu uzrokovati lijekovi, nedostatak željeza, policistični jajnici, problemi sa ishranom i stres.
Hronični stres takođe može ubrzati rad imunog sistema tako da bijela krvna zrnca napadaju folikule kose. Osim toga, stres je povezan sa šokom, koji uzrokuje specifičan gubitak kose, takozvanu alopeciju.
Određene vrste lijekova, kao što su lijekovi za visoki pritisak, za razrjeđivanje krvi i antidepresivi, mogu izazvati ispadanje kose.
Prejak ili preslab rad štitne žlijezde može biti uzrok slabljenja kose. Ovaj problem je čest kod onih kod kojih već postoji istorija bolesti ili kod žena koje su tek rodile. Kosa nakon tri mjeseca mirovanja počinje ispadati, ali kod ljudi koji imaju problema sa štitnom žlijezdom kosa ispada nakon nekoliko nedjelja.
Dijeta takođe može da izazove gubitak kose jer tijelo hranom ne dobija dovoljno bjelančevina i željeza. Zato, ako želite što duže da imate bujnu kosu, važno je da pazite na uravnoteženu ishranu, bogatu vitaminima, mineralima i bjelančevinama.
Vitamin C odličan je u borbi protiv opadanja kose. Jedite narandže, papriku, papaju, jagode, grejpfrut, limun, špinat, brokulu, kiseli kupus i karfiol.
Vitamin B ublažava brojne simptome anemije, bolesti koja može biti uzrok ispadanja kose. Tim vitaminom, koji daje sjaj kosi, bogati su ćuretina, tuna, pivski kvasac i banane.
Da spriječite opadanje kose, može vam pomoći i vitamin A kojim je bogato lisnato zeleno povrće, poput špinata i blitve, mrkva, kelj, jaja i dinja.