Kao što možete vidjeti na fotografijama, riječ je o zamršenom labirintu računara koji procesiraju naše internet pretrage i izbacuju nam tražene rezultate, prikazuju YouTube videe i distribuiraju e-mailove milionima ljudi.
Šuma od stotine hiljada servera i stotine hiljada kilometara kablova. Kroz te ogromne prostore Googleovi inženjeri kreću se biciklima.
Google kaže da je vrlo malo ljudi ušlo u njegove podatkovne centre i to iz vrlo dobrog razloga. Naime, kako kažu u Googleu “naš prioritet je privatnost i sigurnost vaših podataka, a mi sve poduzimamo kako bismo to zaštitili, čuvamo naše stranice pod strogom stražom”.
Google kaže da, iako su “podijelili mnoge od svojih dizajnerskih i najboljih praksi”… samo mali broj zaposlenika ima pristup katu gdje su smješteni serveri.
Tako sada prvi put možemo vidjeti “mjesto gdje živi internet”, a ti centri, odnosno “nervni čvorovi Googlea”, smješteni su u SAD-u, Finskoj i Belgiji, dok Google također gradi svoje centre i u Hong Kongu, Tajvanu, Singapuru i Čileu. Ipak, nijedan od tih centara nije smješten pokraj Googleova sjedišta u Mountain Viewu u Kaliforniji.
Google je započeo svoj uspon iz jedne garaže u Silicijskoj dolini. Suosnivači firme Larry Page i Sergey Brin radili su s drugim inženjerima na razvoju sistema za povezivanje jeftinih servera na način koji bi im mogao pomoći da ostvare svoje ambicije da svijetu omoguće digitalni putokaz za sve svjetske informacije.
U početku, Google je samo želio dovoljno računalne snage kako bi mogao indeksirati sve web stranice na internetu i dostaviti brze odgovore na osnovu zahtjeva za pretraživanje. Kao se Googleov utjecaj proširio i na druga tržišta, tvrtka je morala nastaviti dodavati sve više i više računala kako bi mogla pohraniti ogromne količine videa, fotografija, e-mailova i podataka o sklonostima svojih korisnika.
Spoznaja da Google prikuplja podatke od više od milijarde ljudi koji koriste njegove usluge, dovela je do sve glasnijih pritužbi da Google ne poštuje privatnost svojih korisnika.
