Na vanrednoj sjednici Skupštine Kosova koja je danas održana na zahtjev opozicije, a u vezi najave premijera Albina Kurtija da ukine stopostotnu taksu na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Tim povodom svoje obraćanje imao je i bošnjački zastupnik ispred Koalicije Vakat, Rasim Demiri.
Izlaganje zastupnika Demirija prenosimo u cjelosti:
Cijenjeni građani Republike Kosova, cijenjeni poslanici, cijenjena predsjednice Skupštine Osmani, cijenjeni premijeru, zamjenici premijera, ministri, cijenjeni mediji:
U ime bošnjačke Koalicije Vakat, ja kao zastupnik ove Skupštine, želim da iznesem nekoliko važnih stvari u vezi taksi od 100 odsto prema uvozu roba iz Srbije i Bosne i Hercegovine, odnosno zahtjeva međunarodne zajednice za ukidanje taksi i najavljene takve odluke naše Vlade od strane premijera Kurtija:
Da na početku napomenem da mi predstavnici (“drugih”) nevećinskih zajednica, pogotovo iz Grupe 6+, smo redovno podržavali većinsku odluku Skupštine Kosova oko strateških pitanja u našoj mladoj državi, pružajući podršku aktuelnim vladajućim političkim koalicijama iz većinskog albanskog naroda, ili svih poslanika, jer smo se vodili principom da predstavnička većina ne može mnogo pogriješiti i da ona u tom momentu predstavlja volju većine naroda. Naravno, ovo ne znači da smo se mi oko svih tih važnih pitanja uvijek slagali s vladajućom većinom, ili da nismo imali svoje mišljenje ili svoj stav.
Tako ćemo i ovoga puta podržati odluku većine u ovoj skupštini oko mjera za ukidanje taksi.
Zbog tog našeg stava, gospodo poslanici i gospodo iz Vlade Kosova, dozvolit ćete mi da iskažem moje bošnjačko mišljenje o ukidanju taksi prema robi iz Bosne i Hercegovine.
Gospodine premijeru Kurti:
U vašim nastupima prije vaše zadnje najave za postepeno ukidanje takse, par puta ste istakli da Bosna i Hercegovina ne zaslužuje da bude izjednačavana i tretirana isto sa Srbijom u vezi traženja ukidanja taksi. Međutim, zar ne djeluje malo začuđujuće da ste najavu postepenog ukidanja taksi i državi Bosni i Hercegovini direktno povezali sa Srbijom, odnosno sa ispunjavanjem ili neispunjavanjem postavljenih uslova vladi u Beogradu? A ti uslovi, realno, nemaju veze sa BiH.
S druge strane, realno kazano, bivša vlada, preko delegacije upućene u Sarajevu od strane Ministarstva trgovine i industrije, uz spoljnju pomoć nekih važnih predstavnika albanske i bošnjačke dijaspore i udruženja iz Sarajeva, u kojem smo bili uključeni i neki od nas iz Koalicije Vakat u donedavnoj vladi Kosova, svi zajedno, smo pomogli da se resornom ministarstvu Ministarskog vijeća BiH ispostave i neki opšti zahtjevi kosovske strane za smetnje preko netarifnih barijera od bosanske strane, oko izvoza robe sa Kosova u BiH.
A ti naši opšti zahtjevi su bili i ranije poznati, i bili su ispostavljeni nekim ministarstvima Vlade Kosova i Ministarskom vijeću BiH, još od 17. februara 2018. godine, sa masovnijeg skupa dijaspore Albanca i Bošnjaka u Sarajevu, povodom proslave 10. godina od nezavisnosti Republike Kosova, na kojem je učestvovao i naš zamjenik ministra dijaspore iz Koalicije ‘Vakat’.
Ovo su neki od tih zatjeva : Kosovo traži da Bosna i Hercegovina ukine vize građanima Kosova, na što će Vlada Kosova reagirati momentalnim ukidanjem viza građanima BiH, kao i da Bosna prizna svu kosovsku osobnu dokumentaciju i registarske tablice za vozila.
Dakle, mislimo da na ovome treba i dalje redovno raditi u Vladi Kosova, tokom ili poslije ukidanja taksi, i da se zatraži međunarodna pomoć i asistencija i po ovom pitanju.
Kao što vidimo, ovdje nema direktnih uslova koje treba da ispuni Srbija. Jedino što se može prebacivati Vladi u Beogradu jeste da i ona snosi odgovornost jer ne reaguje na predstavnike srpskog naroda u BiH koji koriste svoje pravo na veto na spremnost bošnjačkih i hrvatskih predstavnika u BiH za ukidanja viza Kosovu i priznanja kosovskih dokumenata, pa sve do kočenja spremnosti ova dva BH naroda, pogotovo Bošnjaka, za priznanje Kosova. Govorili smo i stalno ćemo govoriti da se ovim rigoroznim viznim režimom godinama krše osnovna ljudska prava mnogim Bošnjacima i Albancima u BiH koji su porijeklom sa Kosova i Bošnjacima iz same BiH, na slobodu kretanja, kao i na slobodno povezivanje ćlanova porodica u dvije zemlje. Nama Bošnjacima Kosova je ukidanje viza i priznanje osobne dokumentacije, životno pitanje od nacionalnog značaja.
Takođe, želim da podsjetim da sam kao donedavni ministar imao inicijativu kod bivšeg premijera i kod nekih važnih predstavnika u BiH, da Kosovo i Bosna i Hercegovina otvore Kancelarije za vezu, po bilo kom osnovu, koje bi bile početna forma međusobne intenzivnije komunikacije i u ekonomiji i za saradnju na obrazovnom i kultrunom planu između subjekata iz dvije zemlje. Nastavićemo realizaciju i ove inicijative.
Na žalost, ono što se sad događa u BiH, oko zadnjih nasrtaja na njen državni legalitet od strane predstavnika srpskog naroda iz manjeg bh. entiteta, ne daje nam nadu da ćemo u skorije vrijeme imati neki veliki napredak. Međutim, i uprkos toj novoj veštački izazvanoj krizi za blokadu centralne vlasti u BiH, i sa ovog mjesta, ponovo pozivam sve predstavnike u BiH da smognu snage, i krenu u pravcu uspostavljanja odnosa sa Kosovom, jer drugog puta nema.
Želim da podsjetim i njih u Sarajevu, da su spomenutoj delegaciji našeg minsitarstva trgovine, tokom njene posjete, oni zatražili izvjesno vrijeme za ispunjenje naših realnih zahtjeva, i da je to vrijeme isteklo.
No bez obzira na reakcije iz Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir baš spomenute poteškoće u kojima se nalazi država BiH, odnosno Bošnjaci u njoj, mi Bošnjaci Kosova, gospodine premijeru, tražimo da Vlada Kosova donese odluku o ukidanju takse od 100 odsto prema BiH, kao gest naše dobre volje i pokazatelj onima koji misle da drže i Bosnu i Hercegovinu pod kontrolom, da mi to na Kosovu ne prihvatamo.
Dozvolite mi da se sa ovog mjesta obratim nekim novinarima medija na albanskom jeziku, koji su za svo ovo vrijeme trajanja taksi prema Bosni i Herecegovini, nanosili dodatnu štetu albansko-bošnjačkim odnosima, koristeći jednu neprijmjerenu i logički netačnu terminologiju.
Naime, znamo da u albanskom jeziku nema riječ “BOSANSKI”, pa tako ni za “bosanski jezik” nema adekvatni termin, već se koriste riječi na albanskom jeziku – “GJUHA BOSHNJAKE”… I to nije bilo problematično sve dok se nije počeo koristiti isti termin i za robu: “madhra boshnjake” (“bošnjačka roba”) umjesto “madhra nga Bosna dhe Hercegovina”. (roba iz Bosne i Hercegovine).
Po napisima i govorima u dobrom dijelu medija, ispada da je taksa uvedena prema bošnjačkoj robi! A Bošnjaci iz Bosne su odavno priznali Kosovo, kao i većina Hrvata u njoj ! Da ova stvar nije jako ozbiljna, bilo bi prostora i za šalu oko ove terminologije, jer se ona koristi i prema ministrima koji su Srbi iz BiH, poput Mirka Šarovića, koji je često u nekim medijima predstavljan kao “ministri boshnjak – Sharoviqi” (“bošnjački ministar, Šarović”.) Dakle, sa ovog časnog mjesta, upućujem apel da se s tom pogriješnom terminologijom prestane u medijima.
Takođe, s ovim u vezi, upućujem dodatni apel akademskoj javnosti i lingvistima lijepog albanskog jezika, a neki su već načelno pokrenuli raspravu oko ovog problema, da se što prije pozabave iznalaženjem adekvatnog termina u albanskom jeziku za riječ – “BOSANSKI”.
