‘Efekt tehnologije na ljudsku inteligenciju mogao bi biti smrtonosan’, upozorio je Nicholas Carr u svojoj hvaljenoj knjizi ‘The Shallows: What The Internet Is Doing To Our Brains’, a novinari Huffington Posta nabrojali su neke od načina na koji nas tehnologija ‘zaglupljuje’.
Poremećaj spavanja – neka su istraživanja pokazala kako plavkasta svjetlost koju emitiraju gadgeti poput telefona, tableta i prijenosnih računala može loše utjecati na lučenje melatonina. Riječ je o ključnom hormonu spavanja koji regulira ‘unutarnji sat’ te njegov poremećaj loše djeluje na san i kvalitetu spavanja, što može imati brojne negativne efekte poput lošeg raspoloženja, smanjene koncentracije, problema s pamćenjem itd.
Lako se gubi pažnja – zbog brojnih gadgeta koji se danas koriste, ljudi lako gube pažnju s važnih stvari poput učenja ili projekata na kojima rade jer često ‘moraju’ provjeriti novitete na svojim telefonima. Također, pažnja se često gubi između brojnih otvorenih prozora na preglednicima internetskih stranica pa se korisnici ne mogu kvalitetno posvetiti jednom zadatku, već pokušavaju izvršiti više njih u isto vrijeme, što je vrlo često puno lošije rješenje.
Ovo je najveći problem među tinejdžerima te je istraživanje koje je Pew Research Center prije dvije godine proveo nad više od 2,400 učitelja pokazalo da današnji mladi jako kratko mogu zadržati pažnju na stvarima koje rade te je čak 64 posto njih utvrdilo da digitalne tehnologije lošije utječu na učenike, nego što im pomažu u obrazovanju.
Loše djeluje na pamćenje – današnja tehnologija loše djeluje i na dugoročno pamćenje – Nicholas Carr kaže kako postoje dva tipa memorije – radna memorija i dugoročna memorija. Informacije se moraju prebaciti iz radne u dugoročnu memoriju kako bi ostale pohranjene, no svaki oblik ometanja tog procesa poput provjeravanja e-mailova ili pisanja poruka, može izbrisati te informacije. Također, on kaže da postoji i limit količine informacije koje radna memorija može odjednom obraditi te zbog čitanja prevelikog broja informacija u kratko vrijeme (što često radimo na internetu), brojne informacije ne možemo dugoročno zapamtiti.
Previše se oslanjamo na internet i Google – u Scientific Americanu nazvali su internet ‘vanjskim tvrdim diskom našeg mozga’ u kojem su pohranjene sve informacije koje nam trebaju. S obzirom da su nam sve informacije koje su nam potrebne dostupne s nekoliko dodira prstom po ekranu pametnog telefona, ljudi se više ne trude toliko zapamtiti neke stvari koje bi, da nije Googlea i drugih tražilica, sigurno željeli zapamtiti.
Ljudi sve više zaboravljaju – veća je vjerovatnost da će mlađe generacije, a ne npr. neko od 50-60 godina zaboraviti koji je danas dan ili se neće moći sjetiti gdje je ostavio ključ, pokazalo je prošlogodišnje Trending Machine istraživanje. Razlog za to je, naravno, ovisnost o tehnologiji, manjak sna i drugi poremećaji vezani uz pretjerano korištenje gadgeta i surfanje internetom.
Ne možemo se koncentrisati na sadržaj koji čitamo – čak i ako se ljudi uspiju oduprijeti brojnim ometanjima tehnologije, oni i dalje neće moći uspjeti zapamtiti toliku količinu informaciju kada čitaju tekstove online, u odnosu na čitanje knjiga. Jedan od razloga za to su linkovi u tekstovima koji vode na druge članke i koji ‘zaokupljaju’ mozak tako da je manja pažnja posvećena tekstu koji se čita, ali i brojne fotografije i videozapisi koje gledamo i s kojima prekidamo čitanje te oglasi uz tekst koji također utječu na smanjenje koncentracije pri čitanju.
Sve se slabije snalazimo bez GPS-a – na Huffington Postu podsjećaju kako je jedno istraživanje iz 2010. godine pokazalo da je kod osoba koje se oslanjaju na GPS zabilježena smanjena aktivnost u dijelu mozga koji upravlja memorijom i navigacijom, a osobe koje se, umjesto na računalnu navigaciju, oslanjaju na vlastite sposobnosti, u starosti mogu izbjeći probleme s pamćenjem.
Imamo mozak ovisnika – pretjerano korištenje interneta može izazvati promjene u mozgu koje su slične onima koje izazivaju ovisnost o drogi i alkoholu, pokazalo je istraživanje iz 2012. godine. U ovu kategoriju prvenstveno spadaju gameri koji cijele dane igraju video igre, jako malo spavaju i slabo jedu – kod njih su zabilježeni poremećaji u dijelovima mozga povezanim s emocijama, pažnjom i donošenjem odluka, a slične poremećaje imaju i alkoholičari i ovisnici o drogama.
