Ono što možda ne primijetite, može vas koštati života ili vas spasiti od smrti, kaže istraživanje naučnika.
Iznenadni srčani zastoj ne mora uvijek biti veliko iznenađenje. Naime, najnovije istraživanje pokazalo je da mnogi ljudi ignoriraju signale koje im tijelo upućuje danima, pa čak i sedmicama prije zastoja. Oko 350.000 ljudi, samo u SAD-u, godišnje umire od srčanog zastoja, kojeg ne treba brkati sa srčanim udarom.
Zastoj srca predstavlja puno ružniji scenarij jer srce odjednom prestane kucati, budući da njegova električna aktivnost “ispadne” iz ritma. Reanimacijom se može kupiti malo vremena, ali činjenica je da rijetki pacijenti prežive. Nedavno je provedeno nevjerovatno istraživanje u Portlandu kojim se više od decenije pratilo osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja.
Tokom tog vremena se razgovaralo s mnoštvom ljudi koji su bili bliski žrtvama, kao i s preživjelima, te su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni. Otkriveno je da je polovica sredovječnih pacijenta doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u prsima i nedostatka daha, što je počelo oko mjesec dana prije zastoja.
“Do trenutka kad bi neko nazvao hitnu pomoć, za 90 posto osoba bi nažalost bilo prekasno. No postoji šansa da se to promijeni, za koju dosad nismo znali”, objašnjava dr. Sumeet Chugh s Instituta za srce iz Los Angelesa, koji je ujedno i autor istraživanja.
Zanimljivo je da je nekolicina pacijenata shvatila da su njihovi simptomi dovoljno zabrinjavajući da su pozvali hitnu pomoć prije nego su kolabirali. Oni su ujedno imali i najviše šanse da prežive zastoj. To je pokazatelj da ne treba ignorirati signale koje nam šalje tijelo. S tim da su na prvom mjestu bolovi u prsima i nedostatak daha – koji bi vas odmah trebali “potjerati” u bolnicu.
Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca, te neki nasljedni poremećaji koji utječu na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik će možda trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce natrag u pravilan ritam.
Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije zastoja, premda su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana ranije. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene češće ostaju bez daha.
Drugi simptomi na koje treba obratiti pažnju su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca, piše Hamilton Spectator.
Ovih 5 činjenica o srčanom udaru i zastoju srca morate znati
1. Srčani udar nije isto što i zastoj srca.
2. Do srčanog udara dolazi zbog začepljenja jedne od koronarnih arterija. U tom trenutku prestaje vitalna opskrba krvlju srčanog mišića i – ukoliko se ne reagira na vrijeme – srce će prestati s radom jer ne dobiva dovoljno kisika.
3. Do srčanog zastoja dolazi kada srce pacijenta prestane pumpati krv kroz tijelo, zbog čega osoba prestane normalno disati.
4. Često se događa da osobe koje su preživjele srčani udar dožive i zastoj srca. To je zato što se tokom srčanog udara može razviti opasan ritam otkucaja srca, koji može uzrokovati zastoj srca.
5. Srčani udar i zastoj srca su hitni medicinski slučajevi zbog kojih morate odmah nazvati Hitnu pomoć.
Srčani udar
Do srčanog udara dolazi zbog pojave krvnog ugruška u arterijama. Krvni ugrušak sprječava dolazak krvi i kisika u srčani mišić što uzrokuje bol, osjećaj jakog pritiska ili nam se čini da nam „gori“ u prsima. Osjećaj nije kod svake osobe isti – neko može osjećati samo nelagodu dok će drugi pacijent trpjeti snažnu bol. Srčani udar prati i pojačano znojenje te osjećaj da ne možete doći do daha.
Srčani zastoj
Tokom srčanog zastoja srce prestane pumpati krv. Do zastoja obično dolazi zbog poteškoća u prenosu električnih signala u srcu. Posljedično, u mozak prestane stizati prijeko potreban kisik zbog čega žrtva srčanog zastoja gubi svijest, a poteškoće s disanjem mogu ići od toga da osoba teško diše pa do potpunog prestanka disanja.
Mada srce osobe koja je doživjela srčani zastoj ne može pumpati krv, vi to možete činiti umjesto njega dok čekate dolazak hitne pomoći. Započnite odmah sa postupkom oživljavanja. Masaža srca i umjetno disanje mogu pacijenta održati na životu dok ne stigne hitna pomoć.
Pogledajte edukativni video Britanske fondacije za zdravlje srca (BHF):
