Panda je maskota Kineza i simbol Svjetskog fonda za prirodu. Skoro da nema životinje koja je tako omiljena. Zašto su nam pande slatke i simpatične, zašto su crno-bijele i kakve veze imaju s diplomatijom?
Skoro da nema životinje koja je tako omiljena kao veliki panda. Panda nije samo nacionalna maskota Kine, već važi i svetu životinju. U prirodi ima samo 2.000 tih medvjeda, pa su pod strogom zaštitom. Međutim, Kinezi ih u međuvremenu uspješno razmnožavaju vještačkom oplodnjom, piše “Deutsche Welle”.
Naučnici se već dugo pitaju kakvu prednost u evoluciji je predstavljalo to tipično crno-bijelo krzno. Biolozi u Kaliforniji nedavno su došli do zaključka da krzno služi za kamuflažu. Zbog velikih bijelih površina na njegovom krznu, pandu je teško uočiti u njegovoj tipičnoj životnoj sredini, planinskim predjelima pokrivenim snijegom u kineskoj provinciji Sechuan.
Ekstremiteti su pak crne boje, za kamuflažu u sjeni, jer pande rado borave i u šumama. Ti medvjedi su aktivni preko cijele godine, ne spavaju zimski san, stalne su okupirani grickanjem bambusa.
Dakle, crno-bijelo krzno je kompromis kako ne bi bili lako uočljivi. Međutim, to ne važi za njihovo markantno lice. Zadatak tipičnih crta je da zastraše konkurenciju. Kada panda uperi pogled u rivala ili rivalku – crne fleke oko očiju čine ih većim. Iz istog razloga panda ima crne dlakave uši, kažu naučnici. Teško je u to povjerovati, jer ljudi pande smatraju simpatičnim upravo zbog njihovih tipičnih lica.
Kineski državnici do skoro su pande poklanjale prijateljskim državama, što je bio znak velike časti. I danas je to tako, samo se pande više ne poklanjaju nego iznajmljuju na određeni broj godina, po određenim uvjetima i za velike pare.
Ovih dana, uoči samita G20, zoološki vrt u Berlinu dobio je čast da na 15 godina ugosti dvije pande. Prinovu je uručio niko drugi nego kineski predsjednik Xi Jinping, a poklon je primila zahvalna kancelarka Angela Merkel, koja je priznala da spada u one koji vole ove životinje.
No, mediji nisu propustili priliku da pomenu da je radi ovih životinja izgrađen novi deio zoološkog vrta u vrijednosti od deset miliona eura i da iznajmljivanje panda godišnje košta milion eura. Osim toga, tu je izdržavanje: osjetljivi ljubimci pojedu dnevno 18 kilograma bambusa koji ne raste u Berlinu.
Dešava se da se poklonjene pande, tako u paru zaljube, pa onda bude i prinove. Zbog toga je ovom paru u Berlinu napravljeno posebno „ljubavno gnijezdo.”
Međutim, mužjaci pande nisu baš seksulano aktivni, a ženke su plodne samo tri dana u godini tako da na bebe pande vjerovatno će trebati pričekati. Ugovorom o iznajmljivanju predviđeno je da kada dostigne određeni uzrast, mladunče mora u domovinu svojih predaka – Kinu.