Većina ljudi je odrastala u porodicama koje prakticiraju neuživanje u životu i gdje članovi nemaju naviku govoriti da im je dobro i da su sretni. Nesposobnost roditelja da se raduju i smiju prenosi se i na djecu, koja počinju misliti da tako funkcionira ovaj svijet.
Druga greška je misliti da za sve dobro morate platiti kasnije. Mi se bojimo osjećati zadovoljstvo u životu i povezujemo to s nečim pokvarenim.
Traže razlog
Prestanite se žaliti
Šta želite kada se žalite nekome o svojim problemima? Vi se želite žaliti, a ne riješiti probleme. To je neki kult jadikovanja – naš izum. Lakše je patiti nego živjeti sretno.
Zdrava osoba će ili primiti situaciju kakva jeste ili će je promijeniti. Neurotična osoba neće ni jedno niti drugo. To se odnosi i na fizičku bolest – dok se psihički zdrava osoba liječi od bolesti, neurotična će osoba htjeti biti bolesna, jer će na takav način imati razlog da jadikuje.
To je skoro pa hobi – izmisliti sebi problem i patiti od njega.
Razlikujte realne probleme od izmišljenih
Razlika između zdrave i neurotične osobe je u tome da se prva osoba brine o stvarnim problemima, dok druga pati od nepostojećih.
Potrebna pomoć
Ne pokušavajte pomagati svima oko sebe
Želja da pomognete svima okolo je uzrokovana strahom da vas nije moguće voljeti zbog onoga što jeste pa kroz pomoć drugima pokušavate podići svoje samopouzdanje.
Zato, ako vas nisu zamolili da pomognete, ne dirajte te osobe nego se posvetite onima kojima je, zapravo, potrebna vaša pomoć.
Ne odgovarajte ako vas nisu pitali
Kad riječima ili djelima odgovarate na nepostavljena pitanja, pokazujete svoju uznemirenost.
