Novo istraživanje, urađeno na Univerzitetu Južne Kalifornije, je bacilo sumnju na ustaljeno vjerovanje da su naši preci počeli hodati na dvije noge kako bi mogli vidjeti dalje na otvorenim afričkim ravnicama. Naučnici već duže vrijeme vjeruju da su ljudi počeli hodati na dvije noge zbog činjenice da su se savane na sjeveroistoku Afrike širile, a da je kišnih šuma bilo sve manje.
Naučnici vjeruju da su ljudski preci počeli hodati jer je bilo sve manje drveća na kojem su se mogli ljuljati i zbog činjenice da su mogli vidjeti dalje i ranije uočiti predatore u savani kada stoje na dvije noge.
Međutim, nova analiza promjena vegetacije u Africi u posljednjih 12 miliona godina baca sumnju na ovu ustaljenu teoriju. Naime, ljudski preci su počeli hodati na dvije noge prije četiri do šest miliona godina, a savane su kišne šume u Africi zamijenile prije oko 12 miliona godina.
Naučnici su istraživali vegetaciju i promjene vegetacije u Keniji, Somaliji i Etiopiji, području na kojem su pronađeni najstariji fosili koji dokazuju ljudsku evoluciju. Dr. Sarah Feakins je sa svojim timom uradila opsežnu analizu sedimentnih naslaga i analizu polena u ovoj regiji, prenosi Daily Mail.
“Kombinacija molekularnih i polenskih dokaza nam omogućava da utvrdimo koliko dugo postoje ove savane”, rekla je Feakins.
Ranija istraživanja o promjenama vegetacije na ovom području su se bazirala na analizi pojedinačnih lokacija. Feakins je, pored toga što je uradila analizu na cijeloj regiji, svoje rezultate uporedila sa rezultatima istraživanja Naomi Levin sa Univerziteta John Hopkins, koja je godinama prikupljala informacije o drevnim uzorcima tla prikupljenim u istočnoj Africi.
Feakins trenutno radi na preciznijoj preradi podataka koji će dati još jasniju sliku o periodu u kojem su kišne šume zamijenjene savanama u Africi.
