Izvještaj navodi da su nedostatak mogućnosti, siromašni standardi obrazovanja, osjećaj otuđenja, diskriminacija i stigmatizacija, empatija za žrtve, te aktivna mreža regrutovanja i jedinica albanskih boraca u Siriji, neki od faktora koji su doprineli stvaranju okruženja u kojem su Kosovari bili podložniji propagandi ekstremističkih grupa.
Vjeruje se da je 335 Kosovara otputovalo za Siriju, od kojih 253 muškaraca, 55 žene i 27 djece. Oko 60 posto njih je između 18-28 godina starosti. Oko 72 posto su se izjasnili da su bili bez posla ili su radili honorarno. Kako je objavljeno, 62 muškarca ubijena su u konfliktnim zonama, dok su se njih 123 vratili na Kosovo, od toga 114 muškaraca i šest žena.
Dobro razvijena i organizovana mreža za regrutaciju bila je aktivna širom Kosova, ali i u Makedoniji, i Albaniji, a nju su činili harizmatični imami, kosovski strani borci u Siriji i Iraku i lokalni koordinatori u Siriji. Regrutacija se obavljala i komunikacijom putem društvenih medija.
“Jutjub je bio mjesto gdje sam učio o ratu u Siriji. Pogledao sam dosta video snimaka o zločinima Asadovog režima nad nevinim stanovništvom. Gledao sam i počeo da mrzim Asada za ono što je on radio”, citat je jednog intervjuisanog stranog borca.
Alain Lapon, menadžer projekta u UNDP, kazao je da su većina onih koji su otišli za Siriju išli istim putem.
“Ukoliko su željeli da odu za Siriju, stupili bi u kontakt sa koordinatorom, dobili bi datum putovanja sa određenog aerodroma, u Prištini ili negdje drugo. Letjeli su sami ili u grupama do Istanbula, i na osnovu upustva bi stigli do grada u blizini granice. Nakon što bi prešli granicu stupili bi u kontakt sa albanskom jedinicom u Siriji. Prošli bi kroz trening, a neki su pristupili borbama i odmah. Povremeno bi odmarali i obično bi se vratili na Kosovo u roku od 90 dana, zbog pitanja vize sa Turskom. U suprotnom ne bi mogli da pređu granicu”, kazao je Lapon.
Predstavljanju izvještaja prisustvovao je i kosovski premijer, Ramush Haradinaj, koji je naveo da je ideja plasiranja radikalnog islama na Kosovu nije išla u korist vjere, već se radi o rizičnoj agendi od strane onih koji ne žele dobro Kosovu. On je dodao da je danas situacija malo drugačija zbog pojačane svijesti među narodom. On je međutim izrazio zabrinutost zbog “propagandnog jezika nekih imama” koji i dalje šire tu opasnu ideologiju.
“Niko ne može da neograničeno vara građane Kosova ovom ideologijom. Na Kosovu su shvatili da je u pitanju lažna ideologija koja za cilj ima da dovede u rizik život nevinih ljudi. I ovaj izvještaj ukazuje na to kako su mladi izmanipulisani i s toga snosimo odgovornost da to zaustavimo”, kazao je Haradinaj.
Američki ambasador na Kosovu, Greg Delawie, na skupu je rekao da je od ključnog značaja da se onima koji se vrate sa stranih ratišta pruže adekvatni uslovi i mogućnosti za reintegraciju.
“Ovo istraživanje ukazuje na to da moramo da nastavimo da investiramo u mlade, u žene, u lokalne zajednice i civilno društvo”, naveo je Delawi.
