Znaju da je to nerealno rješenje, o kojem čak i srpski krajnje desni nacionalisti vjeruju da je zakasnelo, ali, uprkos tome, pojedini članovi Vlade Srbije upinju se iz sve snage da ponovo u igru vrate ideju podjele Kosova ili razgraničenja.
Zauzimanje što boljih pozicija Srbije pred završnu fazu dijaloga sa Kosovom i pred potpisivanje pravno-obavezujućeg sporazuma sa Prištinom cilj je učestalih posljednjih izjava pojedinih srpskih ministara o razgraničenju ili podjeli Kosova, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bodo Veber (Weber), viši saradnik berlinskog Savjeta za politiku demokratizacije.
“Cjelokupni beogradski spin cilja na to da se pokuša dobiti što bolja startna pozicija. Taj spin je istovremeno pokušaj te nadolazeće pregovore preokrenuti u pravcu pitanja, kako to predsjednik Srbije (Aleksandar) Vučić i drugi formulišu, šta Beograd treba da dobije a ne šta treba da da. Mislim da je to nastavak tog pokušaja lobiranja za što bolje ustupke kad pravi pregovori počnu”, ocjenjuje Veber.
Na drugoj strani, dodaje Veber, to je očigledan znak da “Zapad nije još uspio da definiše zajednički okvir i zajedničku poziciju i dok traje taj međuperiod, trajaće sigurno i to spinovanje Beograda”.
U maju ove godine šef srpske diplomatije Ivica Dačić još jednom se založio za podjelu Kosova, uvjeren, kako kaže, da bi to i Albanci prihvatili da nisu pod uticajem svojih “mentora”.
Prije nekoliko dana je i ministar odbrane Aleksandar Vulin, uz ogradu da je riječ o ličnom stavu, kazao da je razgraničenje najbolje rješenje za Kosovo jer bi se njime, kako je rekao, osujetilo stvaranje “Velike Albanije”.
Srbijanski ministar trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić za dnevnik “Blic” je prije tri dana rekao da je podjela Kosova dobro, ali zakasnilo rješenje, protiv kojeg je i dobar deo međunarodne zajednice, zbog negativnog uticaja na druge zemlje regiona.
Ljajić je dodao da vjeruje da bi Albanci “oberučke prihvatili” podjelu Kosova da im je neko to rješenje ponudio prije 1999. godine.
Među mnogim aspektima koje vidi u čestom tematizovanju podjele Kosova u posljednje vrijeme, Vedran Džihić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beču i viši stručni savetnik u Austrijskom institutu za međunarodne odnose, jesu spoljnopolitička i unutrašnjopolitička dimenzija. A to sve pred nadolazeće bolne odluke o Kosovu.
“Jedna matrica je ova komunikacija prema Zapadu i sa Zapadom, odakle je očigledno u zadnjih nekoliko mjeseci jasno iskomunicirano da od podjele Kosova nema ništa. Druga matrica je unutrašnjopolitička, gdje se uvijek, pogotovo to predsjednik Vučić radi, svakodnevno komunicira za domaći teren, a na tom domaćem terenu uvijek je potrebno da se tenzije drže prilično visoko, da se pojavljuju veštačke, izmišljene, teme, koje onda drže srpsku javnost preokupiranu”, navodi Džihić.
“U tom kontekstu vidim i ovo često, gotovo neprekidno, tematiziranje podjele Kosova, koje, naravno, može pripremiti teren za neku unutrašnjopolitičku raspravu koja će morati da se desi i koja će definitivno biti bolna”, smatra Vedran Džihić.
On vjeruje da kod Vučića postoji spremnost za postizanje sporazuma o Kosovu, da i krug njegovih savjetnika u nekim intimnijim situacijama otkriva da je on rješio da uđe u istoriju kao čovjek koji je donio neke hrabre oduke, ali da se, na drugoj strani, ne samo kad je riječ o pitanju Kosova, rukovodi vladanjem putem politike permanentnog spektakla, konferencija za štampu koje sugerišu blizinu s narodom, ali su zapravo paravan za netransparentnu politiku i potkopavanje demokratskih institucija.
A zadatak pojedinih ministara je da sa pripreme tih hrabrih odluka skreću pažnju “patriotskim pričama”.
Džihić ističe da ga ne bi iznenadilo ni to da se u glavama nekih srpskih političara javlja bar neka teoretska mogućnost da bi podjela Kosova mogla da se vrati na agendu, uz jednog “eratičnog” Trampa koji će, poslije susreta sa sjevernokorejskim diktatorom, vjerovatno uskoro sesti za sto i sa Putinom, koga, inače, hvali kao jakog vođu. Smatra da to nije realna opcija, ali da ne isključuje da postoji u nadama nekih srpskih političara.
