Drugim riječima, tinejdžeri su još na Facebooku, samo ga ne koriste kao nekad.
Ovo je veoma važan podatak, budući da je ova starosna grupa ona koja ostatku svijeta obično “upire prstom” u sljedeću “veliku stvar”.
Oni sve češče počinju da koriste aplikacije za slanje poruka poput WhatsApp, Vibera i WeChat što dovodi do toga da Facebook postaje žrtva sopstvenog uspjeha.
Put ka dobijanju gotovo 1,2 milijarde mjesečno aktivnih korisnika vodio je preko toga da ova društvena mreža privuče mame, tate, užu i širu rodbinu tinejdžera, pa nije ni čudo što je Facebook postao odbojan mlađima.
Zanimljive stvari dešavaju se na drugim mjestima, u njihovim mobilnim telefonima.
Kada su aplikacije za slanje poruka, poput WhatsApp prvi put ugledale svjetlo ekrana 2009. izgledale su kao prijetnja mobilnim operaterima. Velike svjetske kompanije prijavile su gubitke od 23 milijarde dolara u sektoru SMS 2012. zbog aplikacija koje omogućavaju dopisivanje putem interneta. Sada one postaju prijetnja i društvenim mrežama.
WhatsApp ima više od 350 miliona aktivnih korisnika širom svijeta.
Osim toga što Facebook imaju i stariji, tinejdžeri se okreću aplikacijama za slanje poruka zato što mogu privatno da komuniciraju sa prijateljima iz stvarnog života, umjesto da pasivno uhode osobe koje jedva poznaju na Facebooku.
Još jedan faktor je uspon takozvanih “selfie” fotografija, autoportreta koje pravi sam korisnik i koje je bezbjednije podijeliti preko pomenutih servisa, nego preko Facebooka.
Na posljetku, važan razlog zbog kog ljudi gravitiraju aplikacijama za slanje poruka je to da mnoge više ne služe samo za slanje poruka. I one postaju društvene mreže, a većina već nudi i igrice, pravljenje profila i pravljenje grupa prijatelja.
“Mislim da postoji nerazumevanje u vezi s tim kako treba kategorizovati ove aplikacije”, kaže Pavel Durov, osnivač ruske verzije Facebooka VK.com koji je nedavno pokrenuo i aplikaciju za slanje poruka pod nazivom Telegram.
“Ovo su društvene mreže sa newsfeedom, profilima, grafikom… Mnoge stvari su po definiciji povezane sa društvenim mrežama”.
U trci da korisnicima ponude što sveobuhvatniju alternativu Facebooku, ne učestvuje WhatsApp, a ipak pstaje sve popularniji.
Njegov osnivač Jan Koum javno je rekao da nema planove da pravi igre za ovu aplikaciju. On je sa drugim osnivačem Brajanom Ektonom, osmislio WhatsApp kao čisto komunikacioni servis koji neće nuditi nikakve dodatne stvari koje ga mogu usporiti.
“To je ono što se desilo sa Facebookom sada”, kaće Niraj Arora, biznis menadžer WhatsAppa. “Pokušava da uradi sve za svakog. Naša suština je komunikacija”.
To je u najmanju ruku konzervativan pristup u odnosu na druge platforme. Ipak, WhatsApp se polako, ali sigurno širi.
Budućnost aplikacija za slanje poruka je neizvjesna. Neki očekuju da će ih kupiti “krupniji igrači” poput Googlea.
Uprkos tome, šanse da postanu “veliki kao Facebook” veoma su male.
“Ako gledate pejzaž, to je geografski”, kaže Greg Vuk, izvršni direktor američkog servisa za pozive i poruke Pinger.
“Mi dominiramo Amerikom, WhatsApp Evropom, LINE Japanom”.
Ko će nestati, a ko preživjeti u toj velikoj areni u velikoj mjeri zavisi koliko svako od igrača može da napravi novca.
