Šta mnogi Amerikanci arapskog porijekla imaju zajedničko? Prema vlastima Sjedinjenih Američkih Država oni su – bijelci…
U SAD-u, prema Institutu arapskih Amerikanaca, živi između dva i četiri miliona Amerikanaca arapskog porijekla koji potiču iz 22 različite države.
No, prema jednoj kućici koju su trebali označiti na popisu stanovništva i u drugim aplikacijama, oni su bijelci.
Postoji čitava historija iza ove kategorizacije. Cijela priča počinje iz 1880-ih i 1890-ih godina kada su Arapi počeli dolaziti u SAD iz današnjih Libana i Sirije. Došli su u Boston, Detroit i New York gdje su otvorili restorane, listove, te druge oblike poslovnog djelovanja.
No, za razliku od irskih, italijanskih i portugalskih doseljenika, oni nisu došli iz Europe već iz Azije u vrijeme kada su bijeli Amerikanci smatrali da će Azijati ukrasti njihove poslove.
Stari zakoni
Zakon o kineskom isključivanju iz 1882. godine branio je „azijskim“ imigrantima da dobiju državljanstvo. Sve do 1952. godine, samo su bijelci mogli biti američki državljani.
Arapi su pokušali sudskim putem dobiti svoja prava, biti svrstani među bijelce – i uspjeli su u tome.
Tada je biti „bijel“ imalo nekoliko prednosti, nešto kao što je danas slučaj.
Tako su Arapi željeli izbjeći diskriminaciju u javnom životu i dobiti bolji tretman.
No, u današnjoj Americi nakon 11. septembra, Arapi su skoro svaki dan meta diskriminacije na aerodromima, u sudovima, od administrativnih ili policijskih uposlenika.
Mnogi smatraju kako ne dobijaju tretman kao ostali „punopravni“ američki državljani, pa se postavlja pitanje: Zašto je uopće ona „kućica“ u popisu bitna?
Pa, bitna je za bolju statistiku o stanovništvu SAD-a i daje tačniju sliku o različitostima društva. Također, zakonodavci prema njoj mogu bolje ispuniti potrebe birača ukoliko znaju nešto više o njima.
Arapski Amerikanci su skoro bili nevidljivi i nisu koristili benefite koje su druge federalne manjine imale. Zato su u popisu 2010. godine aktivisti ohrabrivali ljude da „označe pravilno jer nisu bijeli“. Tvrdili su kako tačni podaci o veličini zajednice može biti od pomoći za političku mobilizaciju, praćenje zločina iz mržnje, traženje federalnih grantova za poslove u vlasništvu pripadnika manjina.
Nova kategorija
Organizacije i akademici arapskih Amerikanaca su 2013. godine poslali uredu za popis pismo kojim se traži uvrštavanje kategorije „Porijeklom sa Bliskog istoka ili sjevera Afrike“ na popisu stanovništva 2020. godine.
Američka administracija ovo trenutno razmatra.
No, ovo je mač sa dvije oštrice i ne misle isto svi Amerikanci arapskog porijekla. Neki od njih upozoravaju da pružanje vlastima određenih podataka i brojeva može dovesti do jače prismotre i profiliranja.
Primjera radi, podaci iz popisa su korišteni za sakupljanje Amerikanaca japanskog porijekla u pritvorne centre tokom Drugog svjetskog rata.
U godinama nakon napada 11. septembra, ured za popis je dijelio informacije o arapskim zajednicama sa popisa sa Ministarstvom domovinske sigurnosti, uključujući i podatke o Arapima na određenim poštanskim brojevima.
To je izazvalo zabrinutost među grupama koje se bore za ljudska prava.
U budućnosti, Arapi se možda neće morati označavati kao „bijelci“, no da li će pozitivne stvari ovog dešavanja biti jače od mogućih opasnosti?
