Intenzitet znojenja ovisi o intenzitetu emocija, fizičke aktivnosti, ali i topline kojoj se tijelo izlaže. Tijelo neprestano luči znoj, čak i kada toga nismo svjesni.
Kada se stimuliraju znojne žlijezde, stanice luče tekućinu koja se sastoji od vode te ima visoku koncentraciju natrija i klorida te nisku koncentraciju kalija. Maksimalna količina znoja, koju ljudski organizam može proizvesti, jest litra po satu.
Znoj sam po sebi nema miris, ali, kada se spoji s bakterijama na koži ili kosi, proteini i masne kiseline stvaraju neugodan miris.
Znojenje ljeti je neophodno kako bi se tijelo rashladilo, a neka istraživanja su pokazala da sprječavanje znojenja tokom ljeta, koristeći antiperspiranta i klima uređaja, može imati negativan učinak na zdravlje.
Ljeto je doba godine kada se tijelo treba znojiti. Iako pretjerano znojenje može imati negativan učinak, izostanak znojenja ostavlja znatno gore posljedice za čovjekovo zdravlje.
I dok velikom broju ljudi znojenje predstavlja problem i nelagodu, znojenje ima odličan učinak na zdravlje, a stručnjaci ističu one najznačajnije:
• Znojenje je najbrži način oslobađanja tijela od toksina.
• Znojenjem se izlučuju štetne tvari kao što su alkohol, holesterol i sol.
• Poboljšava kardiovaskularno zdravlje jer srce pod uticajem zagrijavanja tijela pojačano radi kako bi poboljšalo cirkulaciju.
• Može usporiti starenje kože.
• Znojenjem se otvaraju pore, što poboljšava teksturu i izgled kože.
• Znojenje je odlično za mršavljenje, u jednom satu znojenjem se može potrošiti i do 300 kalorija.
• Znojenje smanjuje razinu stresa i poboljšava raspoloženje.
