Najava o namjeri povlačenja američkih trupa iz Njemačke i vremenski rok za to još su prilično mutni, ali uklapaju se u obrazac frustracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, posebno s kancelarkom Njemačke Angelom Merkel.
Izjavio je to u razgovoru za Klix.ba politički analitičar američke organizacije Vijeća za demokratizaciju politike Kurt Bassuener komentirajući Trumpovu najavu
o povlačenju skoro 10.000 američkih vojnika iz Njemačke.
Prema pisanju američkih medija, Trump je naredio Pentagonu da do septembra smanji broj američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj. Time se očigledno ostvaruju prijetnje, sada već bivšeg ambasadora SAD-a u Njemačkoj Richarda Grenella da će Washington smanjiti broj vojnika u Njemačkoj ako ta zemlja ne poveća svoje izdatke za odbranu.
“Navodi se da je okidač bilo to što je Merkel odbila učestvovanje na samitu G-7, zbog stalne pandemije, što je bilo u suprotnosti s Trumpovom željom za ‘ponovnim otvaranjem Amerike”. Čini se da je Trump bio razdražen ovim činom Angele Merkel, možda posebno zbog toga što mu ona kao žena odbija ovakvu vrstu maltretiranja što u mnogome podsjeća na poteze predsjednice Zastupničkog oma Nancy Pelosi”, kazao je Bassuener.
Nadalje, Bassuener navodi da se to također uklapa u spor velikih razmjera na Balkanu između SAD-a i EU o pregovorima Kosova i Srbije, koji će biti održan u Washingtonu 27. juna.
“Richard Grenell, odlazeći američki ambasador u Njemačkoj i bivši vršilac dužnosti direktora za nacionalnu obavještajnu službu, i dalje je specijalni izaslanik za Srbiju i Kosovo. Iako tvrdi da će se sastanak usmjeriti na ekonomiju, za pretpostaviti je da prijedlog ‘zamjene zemlje’ koji su dali srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hashim Thaci, jednom kada su ga podržale prethodna šefica vanjske politike EU Federica Mogherini i američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton – ostaje aktuelan. Činjenica da je Merkel bila najglasniji protivnik promjena granica na Balkanu učinila je Berlin metom Grenella. Većina država članica složila se s njenim stavom, iako, nažalost, Njemačka nije vodila protuofanzivu unutar EU. Činjenica da je novi izaslanik EU za regiju Miroslav Lajčak ukazao i na to da su promjene granica loša ideja (čime ukazuje da se institucije EU više ne osmjehuju na ‘zamjenu teritorije”) sigurno je također jedan čimbenik”, smatra naš sagovornik.
Na upit šta sve ovo znači za NATO i daljnje ulaganje u odbrani Bassuener kaže da je to da je SAD nepouzdan saveznik sve dok je Trump predsjednik.
“Ovo ustvari i nije vijest. Njegovo neprijateljstvo prema savezu bilo je evidentno za vrijeme njegovog predsjedavanje SAD-om. Najava povlačenja trupa reciklira lažnu ideju da Njemačka ima zaostale obaveze prema SAD-u i NATO-u, iako ima budžet za obranu koji pada ispod praga od 2 posto na koji su se članice NATO-a obavezale da će doći”, rekao je Bassuener.
On je govorio i o tome šta to znači za balkanske članice NATO-a kao što su Albanija, Crna Gora, a sada i Sjeverna Makedonija i one zemlje koje se žele pridružiti, poput Bosne i Hercegovine i Kosova?
“Teško da bi im ovo moglo dati više samopouzdanja. Predanost SAD-a Alijansi predstavlja okosnicu NATO-ove sposobnosti da održi mir na Balkanu – one su polisa osiguranja za EUFOR, naprimjer, u BiH, putem aranžmana ‘Berlin-plus’ između Alijanse i EU. To daje veću premiju evropskim članicama NATO-a kako bi pokazale liderstvo u Alijansi – što bi trebala biti jedna od vrijednosti, kao i kolektivna odbrana. Činjenica da i EU pokazuje nedostatak liderstva u potvrđivanju svojih vrijednosti u odnosima s balkanskim narodima i vladama povećava ovaj problem. Sve to sa zadovoljstvom mogu posmatrati samo regionalne neliberalne vođe i geopolitički akteri. Što je zapadnjačka fragmentacija veća, oni imaju veći manevar i arbitražu. A Vučić je majstor u tome”, poručuje naš sagoovornik.
