Zamislite grad u kojem sve funkcionira besprijekorno. U kojem ste tek nekoliko klikova udaljeni od svakog pitanja koje bi vam moglo olakšati život. U kojem vas vlast notifikacijom upozorava da vam uskoro ističe pasoš i da biste trebali kliknuti da pokrenete procedure izdavanja novog, a onda ode i uloži osam miliona eura za sadnju novih stabala da se bori protiv klimatskih promjena.
Zamislite grad u kojem šećete, a s drveća diskretno prska hladna voda da vas malo rashladi na vrelinama. Grad u kojem se na svakom ćošku nalazi javna česma s vodom za piće, koju su morali dovesti s planina. Grad u kojem živi sve više ljudi, a on nekako ima sve više zelenih površina. Grad u kojem, oko ponoći, armija divnih ljudi čisti i stanice vozila javnog prijevoza, briše prašinu, pere prozore i rasvjetu…
Zamislite grad u kojem, umjesto sa službenikom za šalterom, razgovarate s vještačkom inteligencijom, koja je razvijena samo za vas, da bi usrećila vas.
Zamislite grad u kojem je vlast u domove penzionera i penzionerki postavila senzore koji javljaju hitnim službama ukoliko starija građanka ili građanin završe na podu. Također su u stanovima tih penzionera i penzionerki mjerači za krvni pritisak i šećer, kao i tableti na kojima je vještačka inteligencija dizajnirana da s građanima razgovara kao da je njihovo dijete, na njima razumljivom jeziku. Podsjeća ih da izmjere pritisak, uzmu lijekove, pita kako su i brižljivo čuva njihove podatke od kompromitiranosti na internetu.
Ne. Nije ovo grad iz neke zamišljenje futurističke zemlje Isaaca Asimova. Ovaj grad postoji. I zove se Beč. I u njemu živi skoro dva miliona ljudi.
Grad u kojem su gradske vlasti kao prioritet svih prioriteta svog djelovanja postavile samo – čovjeka i fokusirala se na istraživanje kako da svakom Bečaninu i Bečanki život bude ugodniji. Rezultat je taj da sjede na vrhu liste najpametnijih gradova na svijetu.
Prema „Smart City Strategy“ indexu, Beč je najpametniji grad na svijetu u 2018. Na tronu je već drugu godinu zaredom, a iza njega su London i kanadski St. Albert, kaže studija Roland Berger GmbH u kojoj su poređena pametna rješenja lokalnih zajednica s obzirom na izazove rastuće populacije, saobraćaja, zaštite klime u 153 svjetska grada. Glavni adut Beča je superiorna, duboko istražena „Strategija pametnog grada“ koja se primjenjuje kroz konkretne projekte – među kojima je i onaj gore sa senzorima i mjeračima u domovima starijih građana.
No, vratimo se još kratko na to kako je Beč postao najpametniji grad na svijetu.
Ulrike Huemer, čelnica Informatičkog odjela u Gradu Beču, prošle je sedmice europskim gostima prezentirala kako i zašto je Beč tako pametan.
Dakle, polazište svega je gore spomenuta strategija koja je definirala da, kroz digitalizaciju, želi život čovjeka učiniti boljim. Namjera je implementirati 38 ciljeva do 2050, a nekoliko do 2025. i 2030.
Već su stvorili na desetine aplikacija koje pomažu svima.
Pođimo od registracije na stranici “moj Beč”, gdje možete, kao što smo već rekli, razgovarati s vještačkom inteligencijom “WienBot”. Želite otvoriti baštu kafića? Kliknite ovdje, sve je gotovo u par minuta. Želite građevinsku dozvolu? Kliknite sad ovdje, sve je gotovo za par minuta.
Želite da vam neko isplanira koja je najbolja ruta do škole ili posla? Bez brige, postoji aplikacija i za to, da ne govorimo da javni prijevoz pokriva skoro sve dijelove grada, jeftin je, jednostavan i pristupačan. Godišnja karta, koja vrijedi za SVE forme javnog prijevoza, košta 365 eura – 713 KM. Npr, mjesečni radnički kupon u Sarajevu, za sve GRAS-ove zone grada (A+B+C+D), košta 115 KM, odnosno 1.380 KM.
Želite prijaviti rupu na cesti, pokvarenu uličnu rasvjetu? Idemo na drugu aplikaciju. Kad smo kod ove aplikacije, kako saznaje portal Radiosarajevo.ba, na njoj radi i Vlada Kantona Sarajevo – aplikacija bi se zvala Moje Sarajevo. I dok softversko rješenje nije problem, kao ni centrala koja bi prikupljala podatke, trenutno smo naišli na prepreku zvana – nadležnost. Evo, vidjeli smo rupu na cesti i prijavili je. Problem je – kome poslati? Direkciji za puteve, Gradskoj službi, komunalnom, treba li doći civilna zaštita, itd. itd.
U međuvremenu, Beč se okrenuo svojim građanima. Od njih prikuplja ideje, s njima testira aplikacije, pametna susjedstva pa svi zajedno predano rade da Beč zadrži “wow” faktor koji će dugo ostati s vama nakon što ga posjetite.
A, gdje je sad Beč, dovoljno govori činjenica da se trenutno, između ostalog, bave prikupljanjem podataka o korisnicima električnih romobila, kojih je na ulicama ovog grada sve više. Dodajmo da je bečka vlast, odlučna da smanji broj automobila na ulicama i zagađenje (koje mjere i pametni semafori na ulicama), uvela sistem iznajmljivanja električnih skutera, a njihovi napori nagrađeni su tim da je postotak korištenja privatnih automobila u posljednjih 20 godina pao s 40 na 27 posto, a postotak korištenja javnog prijevoza porastao s 20 na 39.
