Gubitak sluha nije problem samo starijih. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je čak 1,1 milijarda osoba u dobi od 12 do 35 godina izloženo opasnosti od gubitka sluha.
Danas smo svi, a osobito djeca i mladi, stalno izloženi buci i to često onoj opasnoj koja može znatno utjecati na oštećenje sluha. Preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja, ugostiteljski objekti, različita događanja na otvorenom, čak i u velikim trgovačkim centrima, ulična buka, ali i preglasno slušanje muzike zahtijeva spuštanje glasnoće na niži nivo koji je svima nama ugodniji i prihvatljiviji.
Rani znakovi
Jedan od najranijih znakova gubitka sluha je zujanje ili šum u ušima. Kad je oko vas tišina, možete čuti nešto poput laganog zujanja u pozadini, a kada to postane učestalo ili glasnije, znači da su vam oštećeni živci u ušima.
Jedan od glavnih uzroka te pojave je glasno slušanje pomoću slušalica koje se stavljaju u uši. Ako privremeno čujete zujanje ili šum u ušima nakon što isključite muziku, to neka vam bude upozorenje da je bila preglasna.
Drugi mogući znak gubitka sluha je ako primijetite da ste se često počeli spoticati ili gubiti ravnotežu. Kanali u unutrašnjem uhu inače šalju mozgu signale da pomogne u održavanju ravnoteže pa oštećenja u njima mogu dovesti do gubitka ravnoteže.
Važno je znati i da se velik dio pamćenja bazira na onome što čujemo te da sa starenjem gubitak sluha može postati pokazatelj smanjenja mentalnih sposobnosti.
Najčešći simptomi
Najčešći simptomi gubitka sluha su:
1. otežano razumijevanje u buci (npr. u kafiću, kada više ljudi razgovara istovremeno),
2. potreba za ponavljanjem izgovorenog,
3. zapažanje da jako velik broj ljudi u posljednje vrijeme priča nerazgovijetno (mumlja sebi u bradu…) tako da ih je teško razumjeti,
4. otežano praćenje TV i radio programa (potrebno je pojačati ton),
5. šum u jednom ili oba uha,
6. čitanje s usana.
Gubitak sluha može dovesti do uznemirenosti, nervoze, izbjegavanja razgovora, povlačenja iz socijalnog života i niza drugih problema.
Prevencija je važna
Imate li neki od navedenih simptoma, napravite kontrolu sluha. Oštećenje sluha moguće je nadoknaditi korištenjem slušnih pomagala i prilagodbom određenim situacijama gdje znamo da će biti problema u razumijevanju.
Prevencija oštećenja sluha u prvom je redu izbjegavanje odnosno zaštita sluha kod glasnih izvora buke (koncerti, rad u bučnim prostorima, preglasno slušanje muzike, lov, bušilice, kosilice i sl.).
Kako čuvati sluh :
– Pazite da se ne izlažete zvuku većem od 85 decibela.
– Ako ipak morate biti izloženi buci, svakih 15 minuta napravite “tihu” pauzu.
– Koristite zaštitna sredstva za uši – možete ih nabaviti u svakoj apoteci.
– Ako muziku slušate sa slušalicama, nemojte povećavati zvuk iznad 60 posto maksimalnog nivoa.
– Nemojte stajati blizu zvučnika ili pojačivača zvuka.
– Ako morate povisiti glas da bi vas drugi čuli – znajte, da je vaše okruženje preglasno.
– Nnemojte voziti automobil punom brzinom i otvorenog prozora.
– Ako vozite motor, obavezno zaštite uši.
– Odmah rješavajte infekcije uha.
– Ako primijetite gubitak sluha koji vam stvara poteškoće u svakodnevnom životu ili osjetite bol u uhu – obratite se ljekaručniku.
Jednostavan test
Pokušajte čuti što ljudi govore na udaljenosti od 4 do 6 metara. Ako ništa ne možete razumjeti, vjerojatno ćete morati posjetiti liječnika.
Takva metoda neće funkcionirati u gužvi. Na primjer, u kafiću s glasnom muzikom nećete moći čuti osobu koja govori u vašoj blizini. Pored ovog testa, postoji mnogo aplikacija pomoću kojih možete provjeriti sluh.
