Njemačka od srijede, 1. jula, stupa na čelo Evropske unije, a Deutsche Welle (DW) donosi nekoliko zanimljivih detalja vezanih za tu političku tradiciju na Starom kontinentu.
DW tekst počinje time da se nada da njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je od srijede i nova predsjedavajuća Vijeću EU-a, sa šestomjesečnim mandatom, nije praznovjerna, budući da će predvoditi 13. po redu predsjedavanje EU-om od njenog osnivanja 1957. godine i dodaje se da će to vjerovatno biti neuobičajeno predsjedavanje, jer rukovođenja EU-om u eri pandemije do sada nije bilo.
Kako se navodi, nekada je Njemačka, zbog mnogo manjeg broja zemalja članica, bila na redu da predsjedava EU-om svake tri godine, a budući da trenutno ima 27 članica, svaka zemlja je na redu na svakih 13 godina.
Donošenje Lisabonskog ugovora
Njemačka je zemlja koja se najčešće nalazila na vrhu Vijeća EU-a, a iza nje su Belgija, Holandija, Luksemburg, Francuska i Italija – zemlje osnivači projekta Evropske zajednice, prenosi Tanjug.
Njemački kancelar Helmuth Kohl tri puta je bio na čelu Vijeća, slijedi francuski predsjednik Francois Mitterrand, a Angela Merkel, kao jedina aktuelna čelnica neke članice, po drugi put preuzima rukovođenje Vijećem.
Na toj poziciji nalazila se 2007. godine, kada je EU prolazila kroz turbulentni proces donošenja Lisabonskog ugovora.
Merkel je jedna od samo dvije žene koje su se nalazile na prelaznoj poziciji lidera EU-a; prva je bila Margaret Thacher 1981. godine.
Od tada se promijenilo mnogo toga – Velika Britanija nije članica EU-a, a ta zemlja odbila je preuzeti tu ulogu 2017. godine, kada je već bilo jasno da će se dogoditi Brexit.
Redovni samiti lidera Unije
Za zemlje koje su po rasporedu slijedile iza 2017. godine nastao je veliki stres, jer su se sve odjednom morale pripremiti pola godine ranije od očekivanog.
Predsjedavanje Vijeća EU-a u ovom formatu uvedeno je tek 1975. godine, kada su uvedeni i redovni samiti lidera zemalja članica, i tako su oni postali glavni zadatak zemlje koja predsjedava – priprema redovnih sastanka na vrhu.
Radi bolje koordinacije i kontinuiteta, 2010. godine je uvedena i funkcija predsjednika Vijeća EU-a, koju su do sada obavljali Herman van Rompuy, Donald Tusk i aktuelni predsednik Charles Michel.
Od tada je i forma predsjedavanja malo izgubila na težini, jer sada dio posla preuzima sam predsjednik Vijeća.
‘Štedljivi’ Jean-Claude Juncker
Zbog epidemije korona virusa, Njemačka je morala promijeniti svoju ideju da sastanke vezane uz predsjedavanje EU-om održi u raznim dijelovima zemlje.
Osim toga, Njemačka se odriče i kreiranje posebne kravate koju svaka zemlja na čelu EU priprema kao suvenir i poklon gostima.
No, bivši predsjednik Evropske komisije i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker u potpunosti je ukinuo praksu poklanjanja, a on je i na drugim mjestima bio štedljiv, piše DW.
Tokom predsjedavanja Luksemburga 2005. godine, “štedljivi Juncker” policiju za obezbeđenje susreta pozajmio iz Njemačke, a državnike je na sastanke u centar grada sa aerodroma prevozio ne limuzinama, već šatl-busevima.
Godine 2009. uveden je i princip trostrukog predsjedavanja, što zapravo znači bolju koordinaciju aktuelne zemlje predsjednice sa dvije koje slijede – to su u slučaju Njemačke Portugal i Slovenija, koje EU žezlo preuzimaju u 2021. godine.
