Alergija i intolerancija na hranu: po čemu se razlikuju, koji su najčešći alergeni i kakve simptome izazivaju.
Reakcije na hranu su vrlo učestale i jednom kada osjetimo nadutost, probavne smetnje ili primijetimo osip na koži nakon konzumacije određene namirnice, spremni smo posumnjati na alergiju.
No u većini slučajeva pravi je uzrok intolerancija na hranu. Upravo zato što simptomi mogu biti jednaki, ostajemo zbunjeni. Uz alergijske reakcije na lijekove, najčešće su one koje izazivaju alergeni iz hrane.
Pri konzumiranju hrane tijelo može reagirati alergijskom reakcijom i intolerancijom ili nepodnošljivošću na neku hranu i/ili njezin sastojak.
Za razliku od alergije intolerancija se teže prepoznaje a uzrokovana je prirođenim ili stečenim nedostacima u imunološkom i enzimatskom sistemu nužnom za probavu.
Prava alergija na hranu je rezultat reakcije imunološkog sistema koji ima utjecaj na brojne organe u tijelu te uzrokuje širok spektar različitih simptoma. Valja napomenuti kako su simptomi alergijske reakcije ozbiljniji i teži.
Simptomi alergije na hranu
Kliničke slike alergije variraju pa se kao simptomi mogu javiti: Urtikarija (koprivnjača), edem sluznice usana, jezika, glotisa, probavni simptomi (abdominalni grčevi, proljev, povraćanje, gubitak apetita, mučnina, itd.), te u rjeđim slučajevima i anafilaktički šok.
Simptomi su obično akutni i nastupe 30 – 90 minuta nakon uzimanja određene hrane, a rijetko nakon nekoliko sati. Bolesnik obično može navesti hranu na koju sumnja. Procjenjuje se kako jedan do dva posto odraslih osoba pati od neke vrste alergije na hranu.
Alergija na hranu je agresivna reakcija do koje dolazi kad imunološki sistem organizma greškom prepoznaje određenu bjelančevinu kao štetnu. Nutritivni alergeni mogu biti odgovorni za smetnje vezane uz probavni sistem, ali i kožne reakcije.
Dijagnoza alergije na hranu se može potvrditi alergološkim testovima na hranu (prick test) ili preciznije određivanjem specifičnog IgE u krvi na pojedine vrste hrane, dok se intolerancija potvrđuje drugom vrstom testova..
Ali alergen katkad nije čisti uzorak hrane koji se priređuje za testiranja nego postoji mogućnost reagiranja na metaboličke produkte zbog prisutne upale sluznice probavnog sistema, poremećaja u lučenju želučane kiseline, postojanja parazita ili Candide u stolici, prisutnosti H.pylori u želucu ili poremećaja pomoćnih probavnih organa (jetre, gušterače i žučnog mjehura).
Ti novostvoreni metabolički produkti, tipični za pojedinu osobu, ne mogu se dokazati ovim testiranjem.
S druge strane, intolerancija na hranu je uglavnom ograničena na probavne probleme. Najčešći uzroci intolerancije na hranu su: nedostatak nekog enzima neophodnog za potpunu probavu hrane, sindrom iritabilnog kolona, trovanje hranom, preosjetljivost na neke dodatke hrani (aditive), stres ili psihološki faktori te celijakija.
Nealergijska preosjetljivost
Intolerancija na hranu ili nealergijska preosjetljivost na hranu je zapravo zakašnjela patološka reakcija na hranu, piće i aditive u hrani. Uzrokuje niz simptoma u jednom ili više organa i organskih sistema. Inolerancija može uključivati farmakološki, metabolički i toksični odgovor na hranu ili komponente hrane:
– Metaboličke reakcije na hranu uzrokovane urođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari, kao što su diabetes melitus, deficit laktaze, fenilketonurija i favizam.
– Farmakološke reakcije općenito uzrokovane kemijskim tvarima niske molekularne težine, bilo da se radi o prirodnim sastojcima hrane (saliciliati, amini…) ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori, poboljšivači okusa…). Ove tvari uzrokuju biokemijske nuspojave slične onima koje uzrokuju lijekovi.
– Toksine u hranu oslobađaju bakterije ili su posljedica kontaminacije.
Nažalost, simptomi intolerancije na hranu znatno variraju od osobe do osobe, a često liječnike navedu na krivi trag. Uključuju: osip i svrbež kože, dermatitis, psorijazu i akne, otok nosne sluznice, rinitis, astmu, suhi kašalj, grčeve u trbuhu, mučninu, vjetrove, proljev, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, glavobolju, tjeskobu, letargiju, depresiju, artritis, otečene zglobove itd.
Vrlo je teško otkriti koja hrana uzrokuje pojavu intolerancije. Nakon eliminacije “pravih” alergija na hranu te drugih mogućih uzroka pristupa se testu intolerancije na hranu kojim se dokazuje patološka prisutnost specifičnih IgG antitijela.
Ova “spora” antitijela nastaju nakon što je organizam u nekom sastojku hrane prepoznao “stranca” (antigen) kojeg mora eliminirati iz svoje teritorije.
Još nema lijeka za alergije na hranu
Posljednjih godina u cijelom svijetu primjećuju se velike promjene u alergenima koji izazivaju alergijske reakcije na hranu. Dok su se još prije nekoliko godina najčešće navodili mlijeko, jaja, svinjetina, mahunarke, citrusno voće, orašasto voće (kikiriki, orah, lješnjak) i morska riba, danas raste broj pozitivnih testova na govedinu, teletinu, janjetinu, piletinu i konjetinu (ima je u brojnim salamama i kobasicama).
Sve su češće i reakcije na soju i rižu, zamjensku hranu za alergičare. Uz luk i paradajz javlja se sve više reakcija i na špinat, blitvu, zelje, celer, mrkvu i peršin. Kod voća preovladavaju kajsije, breskve, lubenice, grožđe te šljive, kruške, jabuke i jagode
Sve je više alergijskih reakcija na riječnu ribu, a morska riba i morski proizvodi uvijek su bili jednako zastupljeni. Sve je više reakcija i na kafu, kakao i neke vrste čajeva.
Promjene preosjetljivosti vjerojatno možemo objasniti promjenom načina prehrane i pripremanja hrane. Konzervansi su i dalje prisutni u izazivanju alergija. Preporuka je jesti uvijek svježu, laganu i kuhanu hranu.
Nažalost, alergije na hranu zasad se ne mogu izliječiti, ali je određenim metodama moguće ublažiti i tretirati alergijske reakcije. Kao i inače kada govorimo o zdravlju, najvažnija je teza: bolje spriječiti, nego liječiti, stoga se osobama koje pate od alergija na hranu preporučuje potpuno izbjegavanje alergena.
Najčešći uzročnici alergijske reakcije
– Kravlje mlijeko – alergen prisutan u kravljem mlijeku je alergen na koji reagira najveći broj ljudi, a on se nalazi i u mliječnim proizvodima. Čak i kruh sa mliječnim dodacima može izazvati alergijsku reakciju.
– Jaja – Pacijenti alergični na jaja mogu imati alergijske reakcije nakon vakcinacije, jer se u procesu pripreme nekih vakcina upotrebljavaju jaja.
– Pšenica i druge žitarice sadrže alergene tvari, a poznata je preosjetljivost na gluten.
– U leguminoze spadaju kikiriki, soja, grah i grašak, koji mogu dovesti do veoma izraženih alergija, a od njih najčešća alergija je na kikiriki.
Intolerancija na histamin
Intolerancija na histamin je reakcija na histamin koji se može stvarati ne samo tokom alergijske reakcije nego i kao razgradni produkt neke hrane (bjelančevina).
Hrana zbog dužeg stajanja ili početka kvarenja sadrži mnogo histamina, kao i jela koja se podgrijavaju. Histamin se ne može razoriti kuhanjem, smrzavanjem ili grijanjem u mikrovalnoj pećnici, a kombinacija alkohola s hranom koja sadrži histamin pojačava njegovo djelovanje.
Mnogo histamina ima u crvenom vinu, pjenušcima, pivu, sirevima, plavoj ribi (osobito konzerviranoj), suhomesnatim proizvodima, naročito ako duže stoje. Kod pojave intolerancije na histamin daju se antihistaminici.
