Mjesecima se stotine izbjeglica svaki dan bori da preko Sredozemnog mora i Balkana stignu u Njemačku, a kancelarka Angela Merkel mjesecima istrajava na tome da se osim diplomatskog rješenja za Siriju pronađe prije svega europsko rješenje: Hotspots, bolja zaštita vanjskih granica i obavezujuće kvote na osnovu kojih će izbjeglice biti podijeljene u EU.
Na narednom Samitu EU, 18. februara, europski šefovi država i vlada će nastojati pronaći rješenje. Šanse da u tome uspiju mnogi vide kao relativno male. Prije svega u istočnoj Europi se žestoko protive raspodjeli izbjeglica na osnovu kvota kako to zamišlja Angela Merkel: izgradnja Hotspotsa protiče tromo. Angela Merkel je već najavila da će nakon Samita svoju izbjegličku politiku morati u slučaju potrebe nanovo procijeniti.
O alternativama se već sada promišlja u Berlinu: Ukoliko na Samitu EU ne dođe do velikog napretka Njemačka će “provesti ciljane mjere kako bi partnerima u EU pokazala da izbjeglice nisu samo njemački problem”, kaže Roderich Kiesewetter za DW.
Kiesewetter: Moguće zatvaranje granica
Tako bi vlada u dogovoru sa Austrijom i drugim susjedima mogla na kratko zatvoriti granice za izbjeglice, objašnjava Kiesewetter, koji je ekspert CDU-a za vanjsku politiku. Ukoliko Njemačka zatvori svoje granice onda će se izbjeglice akumulirati na Balkanskoj ruti – i, tako se nadaju u Berlinu, će europski partneri biti primorani na djelovanje.
Naravno mora se osigurati “da izbjeglice, koje će se onda biti zaglavljene na Balkanskoj ruti, budu humanitarno zbrinute”, kaže Kiesewetter. Njemačka je svoje granice otvorila u ljeto nakon što je nebrojen broj izbjeglica bio na Balkanskoj ruti. Od tada još uvijek svakodnevno dolaze stotine izbjeglica, a u najtežim danima prošle godine dnevno je čak hiljade osoba podnosilo zahtjev za dobijanje azila u Njemačkoj.
Kako bi se smanjio broj izbjeglica vlada u Berlinu se zalaže i za konzekvetni izgon: Prilikom posjete Kabulu ministar unutarnjih poslova Thomas de Maieziere je izjavio da Afganistanci, koji nemaju šansi za dobijanje azila, će biti intenzivnije vraćani u Afganistan.
Povratak u domovinu
Afganistanci bi se, ukoliko je moguće, trebali dobrovoljno vratiti u svoju domovinu, kaže ovaj političar CDU-a i to u one dijelove zemlje koji su sigurni. Eventualno bi povratnici mogli dobiti financijsku startnu pomoć, kako bi ponovo mogli izgraditi život u domovini.
Tokom vikenda se Merkelova već javila za riječ: “Očekujemo da kada ponovo bude uspostavljen mir u Siriji, kada IS u Iraku bude pobijeđen, da ćete se i Vi također ponovo vratiti u domovinu”, poručila je kancelarka izbjeglicama u govoru na Kongresu CDU-a u njemačkoj saveznoj zemlji Mecklenburg-Vorpommern.
Istodobno EU, prema navodima šefa kancelarskog ureda Petera Altmaiera, pregovora sa Turskom i drugim zemljama o prijemu izbjeglica koje su kažnjavane: Time bi trebalo biti osigurano da takve izbjeglice mogu biti protjerane u treće zemlje ukoliko je povratak u njihove zemlje nemoguć.
To je slučaj ukoliko im tamo prijeti mučenje ili čak smrtna kazna. Često se i zemlje porijekla protive tome da ponovo prime izbjeglice, prije svega one koje nemaju odgovarajuće dokumente. Prema navodima njemačke vlade jedan takav ugovor sa Turskom o vraćanju izbjeglica trebao bi stupiti na snagu već ovog ljeta.
“Nedvosmisleni signali”
Altmaier je govorio o “nedvosmislenim signalima” koji pokazuju “da se ne isplati dolaziti u Njemačku ako je neko Alžirac, Tunižanin ili Marokanac.” Vladajuća koalicija u Berlinu želi sve tri ove zemlje proglasiti “sigurnim zemljama porijekla” kako bi postupak odlučivanja o zahtjevu za azil mogao biti brži a protjerivanje lakše.
Dodatna informacija stigla je iz Ministarstva za rad i socijalna pitanja: Ministrica Andrea Nahles zaprijetila je da će izbjeglice, koje se ne žele integrirati, biti suočene sa skraćivanjem socijalne pomoći.
Vlada radi “veoma snažno na tome da broj izbjeglica osjetno smanji”, saopćio je glanosgovornik Vlade Steffen Seibert. Kojim sredstvima Vlada radi na tome će se pokazati narednih dana: do Samita EU nije ostalo ni tri sedmice.
