U posljednje vrijeme zabilježen je porast broja osoba koje iz njima poznatih razloga nestaju bez traga i glasa, da bi se naknadno, nakon što su svojim najbližim priredili neviđenu dramu, zabrinutost, patnju i bol, ipak, pojavile.
Ostavio poruku
Najnoviji takav jedan primjer je Elma Idić (17), čiji je nestanak 12. juna pripadnicima Policijske uprave Hadžići prijavila njena majka Sanela Čustović. Idić je pronađena 14. jula zajedno sa svojim momkom Dinom Ismailjijem i trenutno je smještena u sigurnu kuću. Idić, naime, nije htjela da se vrati kući, tvrdeći kako je roditelji maltretiraju.
Admir Fazlić (50), zaposlenik firme „Žuti taxi“, koji je nestao 21. aprila, nakon šest dana javio se živ i zdrav kolegi Mirsadu Durmi. Da stvar bude gora, ostavio je u stanu dokumente, mobitel, ručni stan i poruku kako više ne vrijedi živjeti te da će se, navodno, ubiti. Malo prije nestanka Fazlić je dobio tužnu vijest da mu je preminuo sin u Beogradu pa se sumnjalo da je počinio samoubistvo.
Dvije sedmice prije ovog slučaja, tačnije 7. aprila, prijavljen je nestanak sarajevskih tinejdžera Davida P. (17) i njegove vršnjakinje Medine H., učenika Srednje elektrotehničke škole u Sarajevu. Nakon sedmodnevne potrage tinejdžeri su pronađeni u Banjoj Luci.
Prema tvrdnjama njihovih roditelja, Medina H. je, navodno, doživljavala neugodnosti od svog bivšeg mladića koji je branio ostalim učenicima da razgovaraju s njom, te je to bio motiv da pobjegne sa Davidom P.
Dramu svojim porodicama 25. januara priredile su i 20-godišnje Mevlida Mujić i Senada Čakar iz Sarajeva.
Njih dvije su skovale plan, te je Mujić svojim roditeljima kazala kako ide s drugaricom u Goražde na dženazu nani, dok je Čakar svojim najbližim rekla da s prijateljicom ide u Visoko.
Interesantno u ovom slučaju jeste da nisu bile ni na jednoj navedenoj lokaciji, već na području planine Bjelašnice, gdje su pronađene 4. februara.
Mevlida Mujić se trenutno nalazi u pritvoru, zbog sumnje da je 18. juna udavila svoju bebu i bacila je u kontejner u ulici Vilsonovo šetalište u Sarajevu.
Početkom godine zabilježen je još jedan nestanak.
U noći sa 4. na 5. januar iz porodične kuće u sarajevskom naselju Reljevo nestala je maloljetna Zejna Nour. Prema navodima njene majke Emire Bašić, kćerka je pobjegla sa 36-godišnjim Almirom Alićem. Ona je tada za „Avaz“ izjavila kako je prije nestanka zatekla kćerku u seksualnom odnosu s Alićem, za kojeg je, također, tvrdila da je narkoman, te da je deportiran iz Kanade zbog počinjenih krivičnih djela. Majka je priznala da je zbog svega pretukla kćerku kutlačom. Nedugo poslije slučaj je prijavljen i policiji, a kćerka se javila u međuvremenu i kazala kako voli Alića.
Loše ocjene
Iz navedenih primjera, a bilo ih je još, može se zaključiti da nema nekih pravila kada je riječ o osobama koje nestaju, jer im zajednička nije starosna dob, kao ni spol, a pogotovo ne motivi bježanja od porodice i prijatelja.
Prema riječima Irfana Nefića, portparola Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS), u dosadašnjoj praksi najčešći razlozi odlaska od kuće su, pogotovo kada su u pitanju maloljetne osobe, navodna maltretiranja od roditelja, koja se ogledaju u određenim zabranama poput zabrane izlaske u određene ugostiteljske objekte ili druženje sa određenim osobama.
– Mnoge osobe kao razlog svog bijega navode i loše ocjene u školi, neprimljenost u određene škole ili fakultete. Srećom, u većini slučajeva nestale osobe budu pronađene od policije ili, pak, svojih roditelja. U nekim slučajevima desi se da se nestale osobe same pojave kući, odnosno mjestu gdje žive – pojašnjava Nefić.
Prema njegovim riječima, često se desi da osoba koja je prijavila nestanak ne prijavi policiji povratak nestale osobe, a što predstavlja problem za policiju.
– Mi dok ne dobijemo zvanično informaciju da je pronađena nestala osoba, odnosno da se vratila kući, aktivna potraga naših službenika je i dalje na snazi. Tako da, umjesto da se posvetimo slučajevima osoba koje nisu pronađene, tražimo osobu koja se, zapravo, već vratila kući – kazao je Nefić.
Što se tiče procedure u vezi s potragom nestalih osoba, Nefić kaže da nakon što dobiju dojavu od roditelja, staratelja ili odgovorne osobe i ustanove, policajci putem depeše raspišu potragu na području Kantona Sarajevo.
Elektronska baza
– Formiranjem elektronske baze podataka za nestalim osobama, informacije o ovim osobama su dostupne svim policijskim organima na području BiH. Ukoliko se dođe do informacija da bi se nestala osoba mogla nalaziti u inozemstvu, posredstvom Federalne uprave policije od Interpola Sarajevo traže se provjere tih navoda. Treba reći da je MUP KS formirao i internet-stranicu gdje se, između ostalog, nalazi i aplikacija “nestale osobe”. Također, ukoliko se raspolaže fotografijom nestale osobe, ona se dostavlja policijskim agencijama radi lakšeg prepoznavanja – rekao je Nefić.
Nefić je istakao da nakon prijave o nestanku od prijavitelja uzimaju korisne informacije, kao što su moguća mjesta boravka nestale osobe, njihove navike, imena ljudi s kojima se druže i slično.
Prema statističkim podacima MUP-a KS, u periodu od januara 2013. godine do kraja aprila 2014. godine na području Kantona Sarajevo prijavljen je nestanak 100 osoba, od kojih su 53 punoljetne, a 47 maloljetne osobe. U 82 slučaja policajci su pronašli nestale osobe. Interesantno je da je nestanak pojedinih osoba prijavljen više puta, odnosno više su puta bježali od kuće.
Slučaj Nasufa Vukotića
Iako u većini slučajeva potraga za nestalim osobama ima sretan epilog, nažalost, nekad se desi i ono najgore. Nasuf Vukotić (70) iz Sarajeva, koji je 5. jula popodne pobjegao iz Doma “Vitalis”, sedam dana poslije pronađen je mrtav na Vrelu Bosne, u sarajevskoj općini Ilidža. Kako je već pisao “Avaz”, Vukotić je umro prirodnom smrću.
Mnogo pričamo, a malo slušamo
Jasmina Dizdarević, psihologinja iz Sarajeva, ističe da ljudi nemaju slučajno jedna usta, a dvoje ušiju.
– Želim reći da mnogo pričamo, a malo slušamo. Dakle, mislimo da neke osobe koje su nam veoma bliske poznajemo, ali, zapravo, ne znamo ništa o njima. Tako se često dogodi da se naši najbliži povuku u sebe zbog određenih problema, a spas traže bijegom od kuće i najmilijih. Nažalost, neke osobe u takvim situacijama počine i samoubistvo – kazala je između ostalog Dizdarević.
