Obavještajne kampanje koje Rusija vodi na Balkanu u proteklih osam godina, od proglašenja nezavisnosti Kosova od Srbije, dio su strategije stvaranja mišljenja o Rusiji kao velikoj sili i moćnom savezniku, kroz minimalna ulaganja u vidu donacija uključenim zemljama, piše Washington Post.
Američke obavještajne službe i predstavnici zakona istražuju ono što smatraju prikrivenim operacijama kako bi se u Sjedinjenim Američkim Državama i njihovoj javnosti posijalo sjeme sumnje ususret predstojećim predsjedničkim izborima.
Izgleda kako su SAD spremne na izvlačenje pouka iz uplitanja Rusije u unutrašnjopolitičke odnose na Balkanu koji je značajan u Putinovoj vanjskoj politici, piše Washington Post.
Raspad Jugoslavije je u Rusiji shvaćen kao poniženje i podsticaj Zapada na ignorisanje Moskve.
Putin nikada nije prestao izražavati zaprepaštenje zbog izgubljenog utjecaja na Kosovu nakon proglašenja nezavisnosti. Koristio je preokrete i pokrete za nezavisnosti teritorija Balkana kao opravdanje za isticanje ruske moći za vrijeme borbi u Abhaziji i Južnoj Osetiji 2008. godine, kao i na Krimu 2014. godine.
Historijski, moć Rusije je zavisila od balkanskih država i to iz nekoliko razloga, a jedan od glavnih jeste taj što Rusi smatraju kako bi ujedinjenje svih Slavena u tzv. panslavenizam bilo optimalno tvrdeći kako postoji posebna veza između ruskog i slavenskih naroda na Balkanu.
Glavni alati ruske obavještajne politike su televizijska i internet mreža RT, kao i online radijski i novinski portal Sputnik Srbija.
Glavna poruka upravo i glasi kako postoji posebna veza između ruskog i slavenskog/pravoslavnog naroda na Balkanu.
Autori i voditelji programa često pričaju o zajedničkoj slavenskoj historiji i kulturi, posebno naglašavajući dugu i uspješnu upletenost Rusije u poslove zemalja Balkana.
Ovi mediji koriste i protivzapadnu retoriku te podržavaju ideje nastale među Srbima nakon NATO-ovog bombardovanja Jugoslavije 1999. godine o “patološkoj mržnji Slavena”.
Rusija i dalje drži veto na priznanje genocida u Srebrenici, kao i na članstvo Kosova u UNESCO-u.
Rusi predstavljaju Zapad kao kulturološki različito mjesto koje nije u stanju prepoznati nevjerovatnu izuzetnost slavenskog naroda.
Ruska retorika nije u razlazu s retorikom medija na Balkanu pa tako u Beogradu egzistira 109 organizacija koje rade na promociji rusko-srpskih odnosa.
Međutim, ono što radi Rusija jeste da se predstavlja kao veliki brat Srbiji i prodaje priču kako ona poštuje slavenske vlade u Srbiji, Kosovu, Makedoniji, kao i Republici Srpskoj, i vidi ih kao sebi ravne.
Mnogo veći broj Srba izjavljuje kako bi radije pristupili u savez sa Rusijom nego Evropskom unijom, iako ona ne nudi koherentnu alternativu Uniji.
Rusija radi i još jednu stvar, a to je odgovaranje balkanskih zemalja od priključenja NATO-u te podstiče bliske vojne operacije sa svojom vojskom, a ovakva anti NATO kampanja mogla bi imati negativne posljedice mirovne misije na Zapadnom Balkanu.
