Tu ideju je osmislio inovator Bendžamin Frenklin i iznio je svojim kolegama 1784.godine, jer mu je smetalo što gubimo mnogo dnevnog svjetla. Predložio je da se u proljeće sat pomjeri unaprijed, ali ideja nije zaživjela.
Početkom 20. vijeka prvi su je prihvatili Nijemci, a Jugoslavija je ideju preuzela tek 1983. godine. Do tad je cijela zemlja živela u zimskom računanju vremena.
Dok sjeverni dio planete prelazi na zimsko, južni ide na ljetno računanje vremena.
Šok za organizam
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomjeranje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava.
Pomjeranje sata može poremetiti hormonalnu sliku što uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike, piše NY Daily News.
Osim redovnog vježbanja i izbegavanja teških obroka, važno je uspostaviti rutinu spavanja. Ako ste na primjer prije išli u krevet u 23 sata, sada bi bilo najbolje leći u 22 sata. Treba izbjegavati popodnevno drijemanje jer će tijelo misliti da se vrijeme nije promijenilo pa će prilagođavanje teći teže i sporije.
Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu.
