Aktuelna kriza koja potresa giganta automobilske industrije – Volkswagen, ne jenjava u svijetu, ali u Bosni i Hercegovini za nju prosto ne čuju. Ovdje VW ima poseban status, prije svega zahvaljujući Tvornici automobila Sarajevo (TAS) u Vogošći, odakle su prije rata novi modeli plasirani na tržištu bivše Jugoslavije. Oreol neuništivosti, VW-u je, posebno ranih 90-ih godina prošlog vijeka dao golf dvojka, u kojeg se u Sarajevu, još mnogi i kunu.
No, krenimo redom…
Iz sedmice u sedmicu dostupne su informacije o novim tužbama i i najnovijim dimenzijama skandala.
Pred ozbiljnim tužbama
Volkswagen je godinama uz pomoć softvera lažirao vrijednosti ispušnih plinova i zbog toga se našao pred ozbiljnim tužbama i pratećim efektima koje je skandal iznjedrio.
Skandal, u svijetu poznat kao Dieselgate, počeo je u septembru 2015. godine, kada su američki regulatori otkrili da u VW-ovim vozilima s dizel motorom postoji softver koji tokom emisionog testa prikazuje lažne rezultate.
Dionice VW-a izgubile su gotovo trećinu vrijednosti ili blizu 22 milijarde eura otkad je kompanija priznala da postoji softver za lažiranje na ekotestovima u više od jedanaest miliona njenih vozila.
Prema sporazumu, VW se obavezao da će otkupiti gotovo 500.000 vozila koja posjeduju sporni software.
Nedavno je Ministarstvo pravosuđa SAD-a podnijelo tužbu protiv Volkswagena zbog kršenja zakona o čistom zraku, koja bi njemačkog proizvođača automobila mogla koštati 46 milijardi dolara.
Na bosanskohercegovačkom tlu, Volkswagenov skandal prolazi prilično nezapaženo, dijelom zbog činjenice idolizacije VW-a u BiH, dijelom zbog gotovo zanemarujućeg plasmana novih vozila na domaćim cestama.
Almir Grebović, glavni i odgovorni urednik automobilskog portala ProAuto, protumačio je dešavanja na automobilskoj sceni: „Koliko znam i raspolažem informacijama, VW-ova kriza ne može imati odjeka na bosanskohercegovačko automobilsko tržište. Jednostavno nismo u stanju pouzdano i mjerljivo utvrditi da li je skandal imao uticaja. Naprotiv, raspolažemo sa podatkom da je u posljednjem kvartalu zabilježen rast plasmana vozila iz VW grupacije na domaćem tržištu.“
Tržište u BiH je fizički malo i slabo informisano, i na kraju krajeva, stanovnici Bosne i Hercegovine se uglavnom odlučuju na kupovinu polovnih vozila gdje primarni uslov predstavlja cijena.
‘Domaći’ bh. automobil
U Bosni i Hercegovini, kao i većem dijelu regije, rijetke su porodice koje nisu posjedovale barem jedno vozilo iz VW grupacije. Taj imidž je utemeljila Tvornica automobila Sarajevo (TAS) koja je na prostor Jugoslavije udomaćiila “Bubu”, a zatim dvije generacije legendarnog Golfa. U minulo doba VW je unosio dašak Zapada i tobožnog prestiža, dok je danas taj fenomen poprimio nove okvire, formirajući lojalnu potrošačku klijentelu i grupe zaljubljenika u brend.
Adnan Spahić iz Sarajeva je jedan od mnogih vozača Volkswagena, međutim, njega iz mase izdvaja kolekcionarski primjerak Golfa MK1 GTI-a u kojeg je utrošio veliku količinu vremena i novca.
„Prije svega automobil je bio dostupan, kao i svaki drugi Golf. Smatrao sam da je bolje dati novac za starijeg Golfa u dobrom stanju nego za prosječnog, mlađeg Fiata ili Renaulta. Na kraju sam završio sa oldtimerom iz 1982. godine u koji je uloženo 14.800 KM. (7.400 eura) Za mene drugog auta mimo VW-a nema, Volkswagen proizvodi autentične automobile, gotovo svaki model je iza sebe ostavio neku legendu“, navodi Spahić.
Sarajlija Emir Baždarević se nije ustručavao kupiti nov automobil uprkos dostupnim informacijama o aferi Dieselgate.
„Prije osam godina sam kupio novog Golfa pete generacije sa kojim sam, uz redovna servisiranja, prešao 60.000 kilometara bez ikakavih problema. Vjerujem Volkswagenu, nisam uopće razmišljao, kupio sam ponovo Golfa sedme generacije“, rekao je Baždarević.
On smatra da je ovaj slučaj prenapuhan, i ne obazire se mnogo na tvrdnje koje prenose mediji.
„Ne vjerujem da ove stvari nisu uradili i ostali proizvođači vozila, ne zalazim toliko duboko, ali danas brendovi imaju sličnu ponudu modela i odlučuje subjektivno mišljenje“, kazao je Baždarević.
VW nije jedini
Nakon afere sa VW-om, objelodanjene su slične pojave i kod drugih proizvođača u industriji. Zapravo sve je krenulo sa Hyundai-KIA grupacijom prije pet godina, kada su lažirali rezultate o prosječnoj potrošnji goriva, zbog manjka interesa javnosti i ne toliko visokog renomea brenda u svijetu, slučaj je ostao nezapažen.
Slučaj Dieselgate prvenstveno ima veze sa Sjedinjenim Američkim Državama tamošnjim industrijskim lobijima.
„Šta je indikativno, skandal Dieselgate se ‘desio’ dan pred promociju novog dizelskog motora naočigled spremnog novinarskog auditorijuma u SAD-u. Već tada je postalo sasvim jasno da se radi o planski smišljenom potezu koji je poljuljao čitavu industriju i poredak na američkom tržištu. Čak i da ne dođe do smanjenja prodaje VW-ovih automobila, dovoljne negativne posljedice su gubljenje kreditnog rejtinga i povlačenje investicionih partnera“, kazao je Grebović.
Skandal u VW-u je baziran na činjenicama, instalirani softver uistinu jeste lažirao vrijednosti ispušnih plinova, ali se njegova inicijacija nije slučajno desila na tlu velike konkurencije. S epicentrom u SAD-u ovaj fenomen nije imao mjerljivog efekta na plasman novih vozila u Bosni i Hercegovini. Maksimalan domet je buđenje polemika u krugovima automobilskih entuzijasta, odnosno onih manje upućenih koji bi razgovarali o automobilima.
