Vojvođanske vlasti bile su primorane izraditi novi Statut Vojvodine jer je Ustavni sud Srbije u decembru 2013. utvrdio da pojedine odredbe temeljnog dokumenta Pokrajine nisu sukladne Ustavu Srbije.
Sud je ocijenio da „nisu u saglasnosti s Ustavom one odredbe Statuta koje se temelje na ustavnopravno neprihvatljivom konceptu da je Statut AP Vojvodine njen konstitutivni akt kojim je Autonomna pokrajina ovlaštena urediti svako pitanje za koje smatra da je za nju od interesa.
Ustavni sud je odluke kojima se osporavaju nadležnosti pokrajinske administracije i autonomija Vojvodine počeo donositi nedugo poslije promjene vlasti u Srbiji 2012., kada je počela dominacija Srpske napredne stranke.
Prema nacrtu Statuta koji je danas predstavljen javnosti pokrajinska Skupština više ne utvrđuje “osnove politike na razini AP Vojvodine” i nije “najviše tijelo i nositelj normativne vlasti”.
I dosadašnji grb AP Vojvodine, kao još jedan od simbola pokrajine, trebao bi biti zamijenjen grbom iz 1848., s crvenim štitom na kojem je srebrni križ između četiri zlatna ocila.
Također, nacrt ne predviđa postojanje Vijeća nacionalnih zajednica, a umjesto njega će Skupština Vojvodine obrazovati radno tijelo za nacionalnu ravnopravnost.
Direktor Centra za regionalizam iz Novoga Sada Aleksandar Popov je upozorio da je odluka Ustavnog suda autonomiju vratila u Miloševićevo doba, dok je na internetskom portalu „Autonomija“ konstatirano da nacrt novoga Statuta više sliči dokumentu „neke nevladine organizacije, nego statutu “Autonomne pokrajine Vojvodine“.
Vojvođanska partija je ranije zaključila da osporavanje dijelova temeljnog dokumenta AP Vojvodine predstavlja korak ka konačnom ukidanju autonomije Vojvodine.
Vojvodina može biti član europskih i svjetskih udruga i regija, a predstavljanje i promoviranje te pokrajine predviđeno je samo u posebnim jedinicama u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije, koje bi bile formirane na zahtjev pokrajine.
Radna skupina za izradu nacrta Statuta izbacila je stav prema kojemu se teritorij pokrajine ne može mijenjati bez saglasnosti građana na referendumu, a kao nositelji prava na pokrajinsku autonomiju označeni su stanovnici Vojvodine, a ne njeni građani.
Osim srpskog jezika i ćiriličnog pisma, u službenoj upotrebi u pokrajini bit će mađarski, slovački, hrvatski, rumunjski i rusinski jezik.
O predloženom nacrtu novoga Statuta Vojvodine raspravljat će se na sjednici Skupštine Vojvodine krajem aprila ili početkom maja.
