Nova studija ukazuje da gljivice utiču na funkciju hemikalija mozga te polako mogu dovesti do pojave tremora, mišićne ukočenosti te sporih i nepreciznih pokreta koji karakteriziraju ovu bolest.
Astma i alergije nisu jedine negativne posljedice života u vlažnom prostoru. Novo istraživanje povezalo je plijesan, odnosno vrlo sitne gljivice koje rastu na vlažnoj podlozi, s većim rizikom od Parkinsonove bolesti.
Američki naučnici su otkrili da tvar koju stvara plijesan može biti povezana s razvojem neuroloških poremećaja. Riječ je o isparavanju poznatom pod imenom ‘gljivični alkohol’ koja može uticati na dva gena povezana s izlučivanjem dopamina.
Naime, oboljeli od Parkinsona gube sposobnost normalnog izlučivanja dopamina pa dolazi do tremora, mišićne ukočenosti i sporih, nepreciznih pokreta.
Parkinsonova bolest već se prije dovodila u vezu s izlaganjem toksinima, prije svega pesticidima, rekao je dr. Arati Inamdar sa Univerziteta Rutgers.
On i njegovi suradnici su otkrili da organski spoj 1-okten-3-ol, poznatiji pod nazivom gljivični alkohol može uzrokovati promjene u kretanju voćnih mušica. Otkrili su i da ista tvar napada dva gena koji reguliraju izlučivanje dopamina, degeneriraju neurone i uzrokuju simptome poremećaja pokreta i ravnoteže, odnosno Parkinsonove bolesti.
Parkinsonova bolest javlja se zbog postepenog propadanja nervnih stanica mozga koje stvaraju dopamin. Bez dopamina, između nervnih stanica mozga koji je odgovoran za kontrolu voljnih pokreta nema dovoljno dobre komunikacije pa se javljaju nepoželjni simptomi.
Ipak, plijesan i štetna isparavanja mogu biti tek dio problema koji dovodi do bolesti pa liječnici dodaju da su potrebna opsežnija istraživanja na ovu temu da bi došli do konačnog uzroka bolesti.
