Vlakna su tvari koje pronalazimo u biljkama, a tijelo ih ne može probaviti, što znači da se apsorbiraju u krvotok.
Postoje dvije vrste vlakana – topiva i ne topiva u vodi. Topiva vlakna su ta koja čuvaju zdravlje srca i krvožilnog sistema.
Stručnjaci ističu da su svježe voće i povrće i cjelovite žitarice odličan izvor vlakana i da bi prehrana trebala većinom sadržavati ove namirnice.
Topiva vlakna mogu pomoći kod regulacije razine ukupnog i LDL holesterola. Iako način njihovog djelovanja naučnici još uvijek nisu otkrili, sigurni su u to da će vlakna smanjiti rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Gotovo sve biljke sadrže obje vrste vlakana, ali najveću količinu ćete pronaći u zobenim pahuljicama, pahuljicama od cjelovitih žitarica, grašku, grahu, mrkvi i citrusnom voću.
Osim što će regulirati razinu holesterola, vlakna će pospješiti mršavljenje jer će zadržati osjećaj sitosti duže vrijeme. Također ćete spriječiti nastanak žudnje za grickalicama u popodnevnim satima.
Preporučeni dnevni unos vlakana za prehranu od 2.000 kalorija jest 25 grama. No, većina odraslih konzumira tek 12 do 13 grama vlakana dnevno.
Ako planirate povećati unos vlakana, svakako ga povećavajte postupno i u dogovoru s liječnikom. Naglo povećanje unosa vlakana može uzrokovati nastanak probavnih smetnji.
