Vlada Kosova preuredila je svoj program repatrijacije i reintegracije i time pomaže raseljenim licima da ponovno otpočnu sa životom u domovini, nakon neuspješnih pokušaja za ostvarivanje izbjegličkog statusa širom evropskih zemalja.Početni paket socijalne pomoći sa osnovnim prehrambenim proizvodima za šest mjeseci proširen je i uključuje i pomoć za stambeni smještaj, pomoć u traženju posla i programe obuke.
Taj program je važan jer on direktno utječe na proces liberalizacije viza između te zemlje i EU. Evropska komisija odvojila je 63 miliona eura kao pomoć u naporima Kosova na provedbi njegovog evropskog reformskog dnevnog reda, uključujući tu i readmisiju i reintegraciju.
Preko 3.300 ljudi vratilo se tokom 2012. na Kosovo u sklopu programa repatrijacije. Vlada je potpisala sporazume o readmisiji sa još 15 zemalja, uglavnom u EU. Tokom prvih 10 mjeseci ove godine, na taj način je blizu 4.000 državljana Kosova vraćeno u domovinu.
Rad na rješavanju tog pitanja ključni je uslov koji Priština mora ispuniti kako bi se pokrenuo dijalog s EU o liberalizaciji viza. Kosovo je trenutno jedina balkanska zemlja isključena iz evropske zone slobodnih putovanja.
“Mi smo svjesni da bi većina njih, šta god da im mi ponudimo, bila itekako zadovoljna da je mogla riješiti svoj status u evropskim zemljama”, izjavio je Artan Duraku, vršilac dužnosti direktora odjela za integraciju.
Ismet Berisha, kosovski Rom iz grada Đakovo na zapadu zemlje, bio je primoran da se u decembru 2009. vrati u svoju domovinu, nakon što je dvije decenije bio izbjeglica u Njemačkoj. On će se useliti u kuću, zahvaljujući vladinom programu, u roku od par sedmica.
“Činjenica da mi vlada pruža kuću čini me vrlo zadovoljnim i optimističnim, nakon perioda depresije poslije povratka”, izjavio je Berisha, otac šestero djece, sviju u rasponu od 2 do 16 godina.
Repatrijacija se provodi u skladu s memorandumima o razumijevanju koje je Kosovo potpisalo s evropskim zemljama koje su domaćini građanima Kosova bez riješenog statusa. Njihova reintegracija u društvo teška je stvar za kosovske institucije uprkos napretku, posebno kad se porodice vraćaju mimo svoje volje.
“U tom smislu mi podstičemo evropske zemlje da stimuliraju dobrovoljni povratak tih ljudi, jer na taj način oni bivaju spremniji za reintegraciju”, rekao je Duraku.
Skender Haliti je još jedan vraćeni Kosovar koji će uskoro ponovno početi sa životom u novoj kući. Njegova četveročlana porodica živjela je u Bosni još od 1998, a onda je krajem 2010. bila prisiljena da se vrati na Kosovo.
“Izgradnja je u završnoj fazi i za par sedmica ću se tamo useliti”, izjavio je Haliti, inače iz Skenderaja. “Zadovoljan sam kućom. Očito će ona pružati solidan smještaj”.
Duraku je rekao da je izgradnja 45 kuća u završnoj fazi, dok su 42 druge već sagrađene. Programom repatrijacije se grupi od 270 porodica pomaže u pronalaženju posla, pruža obuka za 116 lica i pomoć u vidu smještaja za još 250 porodica.
Syzana Bytyqi, referentica za štampu i informiranje pri uredu EU u Prištini, izjavila je da je vlada već Evropskoj komisiji dostavila svoj prvi izvještaj o liberalizaciji viza i da je na Kosovo raspoređena komisija EK za ocjenu stanja.
“Toj komisiji će sad trebati dovoljno vremena da preradi i analizira široku lepezu podataka, uključujući tu i vladin izvještaj, izvještaje koje su izradili eksperti koji su posjetili Kosovo, te druge podatke od evropskih agencija i EULEX-a, pa je stoga prerano u ovoj fazi davati bilo kakve komentare”, izjavila je Bytyqijeva.
