Njemački parlamentarac Josip Juratović za Al Jazeeru kaže da ne postoji razlog zašto bi BiH i Srbija trebale biti skinute s te liste, uprkos tvrdnjama Zelenih.
Njemačka politička partija Zeleni odlučna je u namjeri da Bosnu i Hercegovinu i Srbiju skine sa liste zemalja sigurnog porijekla.
Ljudi iz zemalja sigurnog porijekla, osim u nekim slučajevima, nemaju pravo na azil u Njemačkoj, a Zeleni tvrde da u BiH i Srbiji stanje ljudskih prava ne odgovara međunarodnim standardima, posebno kada je u pitanju odnos prema manjinama.
Međutim, njemački parlamentarac i član Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Josip Juratović je jedna od najzaslužnijih osoba za proglašenje BiH i Srbije zemljama sigurnog porijekla 2014. godine, a za Al Jazeeru kaže da ne postoji razlog zašto bi te države trebale biti skinute s te liste.
Iako tvrdi da je diskriminacija manjina, posebno Roma, u zemljama Zapadnog Balkana evidentna, smatra da je to problem svih evropskih zemalja, te da jedna regija ne smije ispaštati zbog toga.
On se zalaže se za to da zemlje Zapadnog Balkana čim prije postanu dio Evropske unije i tvrdi da zbog toga neće pristati da se one maknu sa liste zemalja sigurnog porijekla.
Da bi zemlja otvorila poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava) u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, ona mora biti na listi zemalja sigurnog porijekla.
“Odluka o tome da su to sigurne zemlje je donijeta u trenutku kada smo imali 150.000 ljudi iz regije Zapadnog Balkana koji su tražili politički azil u Njemačkoj. Ti ljudi su znali da taj proces u Njemačkoj traje godinu ili dvije, a za to vrijeme su primali socijalnu i zdravstvenu pomoć. Nakon istraživanja, tada je ustanovljenoj da je samo 0,1 posto tih što su tražili azil stvarno politički proganjano. Da bi pomogli onima koji su stvarno pogođeni ratom, stavili smo zemlje, kao što su BiH i Srbija, na listu zemalja sigurnog porijekla“, ističe Juratović.
Zeleni: Pogrešan signal
Tvrdi da opozicija u Njemačkoj – stranka Zeleni, miješa politički progon i bijeg iz neke zemlje zbog siromaštva.
Diskriminacija manjina, mišljenja je, mora se suzbijati na evropskom nivou.
Parlamentarci Zelenih zaduženi za izbjegličku politiku Volker Beck i Luise Amtsberg njemačkoj Vladi uputili su upitnik u kojem su tražili da ona razmotri stanje ljudskih prava u BiH i Srbiji i makne te zemlje sa liste sigurnih, ali iz Berlina su dobili odbijenicu.
U odgovorima njemačke Vlade, u koje je Al Jazeera imala uvid, navodi se da da stanje ljudskih prava u Srbiji suštinski odgovara međunarodnim standardima, dok u BiH ne postoje znaci sistematske psihičke ili fizičke torture države nad manjinama.
Navodi se, također, da je BiH sekularna država, te da su slučajevi religijske diskriminacije rijetki.
“Odgovori na naše upitnike su dokazali da situacija u tim zemljama što se tiče ljudskih prava nije najbolja“, mišljenja je referent za pitanja unutrašnje politike i migracija u kabinetu Volkera Becka, Christoph Tometten, koji nam je poslao zajedničku izjavu Becka i Amtsberg nakon odgovora njemačke Vlade na njihov upitnik.
Oni, uprkos odbijenici iz Berlina, navode da bi ostavljanje Srbije i BiH na listi sigurnih zemalja poslalo pogrešan signal.
“Kako je njemačka Vlada saopćila, u Srbiji je samo u ovoj godini došlo do 37 napada na novinare. Vlada ne zna da li je neko odgovarao za te napade u Srbiji. I Evropska unija u svom izvještaju nedavno je saopćila da u Srbiji nema uslova za potpunu slobodu govora i vladavinu prava. LGBT populacija mora konstantno da strepi zbog mogućih napada, a i klima u društvu u Srbiji prema njima je negativna. Romi imaju daleko manje šanse u obrazovanju, posebno djevojčice, od kojih se samo 15 posto nakon osnovne škole dalje školuje u toj zemlji“, ističu parlamentarci.
Kada je u pitanju BiH, tvrde da, bez obzira na to što je zemlja na nekim poljima napredovala, ona također mora biti skinuta sa liste zemalja sigurnog porijekla.
Mišljenja su da BiH nije u stanju štititi Rome i druge manjine, te da oni nemaju druge opcije nego da pobjegnu iz zemlje i traže azil.
“Kako drugačije da opišemo fizičku torturu Roma u zatvorima, ili kada ih policija ispituje? Zašto za veliki broj Roma pristup zdravstvenom osiguranju ostane san? Zašto jedna trećina Roma u BiH ne ide u školu?“, kažu.
Vlada u Berlinu je poručila da joj nisu poznati slučajevi fizičke torture Roma u BiH, jedino da su pojedini mediji izvještavali o tome.
Brusis: Nema sistematske torture
Po tvrdnjama političkog analitičara iz Njemačke Martina Brusisa, BiH i Srbija moraju ostati na listi zemalja sigurnog porijekla jer u njima policija i druge državne institucije politički ne proganjaju Rome i druge manjine.
“Nije tačno da se u tim zemljama prema manjinama postupa nehumano ili da se sistematski vrše torture. Naravno da se u izvještajima kancelarije ombudsmena za ljudska prava s vremena na vrijeme pojave slučajevi diskriminacije ili povreda ljudskih prava, ali to su pojedinačni slučajevi“, ističe on.
Po njemačkom zakonu, bez obzira ako su neke zemlje zvanično proglašene sigurnim, u pojedinačnim slučajevima se može napraviti iznimka, pa ljudi iz tih zemalja mogu, ako dokažu da su žrtve diskriminacije, dobiti azil u Njemačkoj.
Brusis smatra da se u BiH i Srbiji svakako može dodatno raditi na odnosu prema manjinama, tako što će se problemi diskriminacije, netolerancije i predrasuda više tematizirati u školama.
“Treba više raditi na tome da se, primjerice Romima, omogući školovanje. Ali u principu, najvažnije je da se krene od samih građana, to podrazumijeva kulturnu preobrazbu, a to traje desetljećima. Ali smatram da ništa od toga ‘aktiviste’ Zelenih ne bi zadovoljilo“, tvrdi.
Zeleni bi svoju ideju, mišljenja je Brusis, jedino mogli ostvariti ako bi 2017. nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj napravili koaliciju sa strankama CDU i CSU.
Zeleni ne prihvataju koncept ‘zemlje sigurnog porijekla’
Iako smatra da BiH i Srbija trebaju ostati na listi zemalja sigurnog porijekla, jer njemačko pravo na azil ne postoji zbog siromaštva u zemljama Jugoistočne Evrope, Brusis tvrdi da njemačka Vlada treba puno više činiti kako bi se siromaštvo u toj regiji smanjilo i to kroz ekonomsku podršku i širenje Evropske unije.
Bodo Weber iz Vijeća za demokratizaciju politike ističe da stranka Zeleni ne prihvata sam koncept “zemalja sigurnog porijekla“.
Smatra da vlada u Berlinu ne bi pristala da se BiH i Srbija maknu sa te liste, iako je broj tražilaca azila sa Zapadnog Balkana znatno smanjen.
“Ovaj spor se vodi zbog izbjegličke krize i nefunkcionalnog sistema za azil i migracije EU-a. Zato je i uveden ovaj sistem zemalja sigurnog porijekla. Vladi on omogućava da ubrza postupak azila za tražioce iz određenih zemalja“, objašnjava.
Dodaje da je cilj Zelenih naći sistem koji ne ugrožava prava nijednog tražioca azila, bez obzira iz koje zemlje oni dolazili.
