U mnoštvu informacija, kojima smo svakodnevno bombardirani, teško je razlučiti šta je tačno, a šta nije, pa su građani nerijetko zbunjeni i ne znaju kome ili u šta vjerovati.
Brojna istraživanja
Dok neki u svijetu poznati stručnjaci tvrde da je crveno meso uzrok mnogim bolestima današnjice, drugi isto tako priznati nutricionisti, ističu da je ono poželjno u prehrani ljudi, potkrepljujući takve svoje izjave rezultatima istraživanja provedenim na prestižnim univerzitetima.
O čemu se zapravo radi, i zbog čega se već godinama “lome koplja” oko ove namirnice razgovarali smo sa doc.dr. Jasminom Đeđibegović, specijalistom sanitarne hemije na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu.
– Većina informacija takve vrste, koja dolaze do nas, su sumnjive. Trebamo naučiti kome vjerovati, čija istraživanja respektirati, a čija uzimati s rezervom. U svemu tome ima puno i marketinških trikova – kaže doc.dr. Đeđibegović.
Prema njenim riječima, meso je bogat izvor punovrijednih proteina, željeza, cinka, kao i vitamina B12 koji nalazimo samo u hrani porijeklom od životinja. Naravno, istina je da ono sadrži i određenu količinu masti, većim dijelom zasićenih, te holesterol, koji nisu poželjni u prehrani jer narušavaju zdravlje.
– Pogrešno bi bilo kada bih rekla da crveno meso treba izbaciti iz prehrane. Naprotiv trebamo ga jesti, ali pritom trebamo znati kakvo i koliko. Zato je vrlo važno kupovati organski uzgojeno i konzumirati one dijelove koji nisu masni – naglašava Đeđibegović.
Važeće preporuke
Sumiramo li važeće preporuke za uravnoteženu pravilnu prehranu koje daju svi nacionalni, ali i internacionalni autoriteti, meso je sastavni dio takve piramide, ali u adekvatnom dnevnom unosu. Ali, koliki je taj adekvatni dnevni unos?
– Vodeći se preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), odrasla zdrava osoba umjerene tjelesne aktivnosti, trebala bi kroz prehranu unijeti 0,83 grama proteina po kilogramu tjelesne težine, čime bi se osigurala prirodna izmjena azota u fiziološkim uvjetima. Ako neko ima 70 kilograma, to znači da ukupan dnevni unos proteina treba biti 58,1-116,2 grama. Proteini iz hrane animalnog porijekla bi trebali činiti otprilike 1/3 ukupnih proteina, dakle u našem računu 19,4-38,8 grama. Uzmemo li da kompletni animalni proteini potiču samo iz crvenog mesa (sadržaj proteina oko 23 posto), to bi značilo dnevni unos od 88 do 176 grama mesa (goveđeg filea). Međutim, mi animalne proteine unosimo i putem mesnih proizvoda, mesa peradi, riba i školjkaša, mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja – pojašnjava Đeđibegović.
Kada se sve sabere, osoba dnevno ne bi trebala unositi više od 80 grama crvenog mesa. Ako bi se svi pridržavali toga, ne bi bilo problema kaže docentica, jer do sada ne postoji niti jedno relevantno istraživanje čiji rezultati idu u prilog tome da i ovakav svakodnevni unos mesa narušava zdravlje.
Ono što bi svako od nas, ističe doc.dr. Jasminka Đeđibegović, trebao izbaciti iz prehrane su procesuirani mesni proizvodi, među kojima su salame, kobasice, suho meso, hrenovke, paštete jer sadrže visok postotak soli i masnoće, ali i konzervanse koji su štetni za zdravlje.
