Na svakom poslu za koji traže srednju školu, obavezno me podsjete na fakultet i kažu kako bi me morali plaćati više, kaže Bajramović.
Iako se mnogima priča o nezaposlenosti u BiH možda već čini dosadnom temom koja se iz dana u dan ponavlja, činjenica je da se nezaposleni visokoobrazovani u našoj državi jednostavno ne mogu zaposliti. Najveći apsurd u svemu jeste da je mnogima fakultetska diploma postala prepreka u zapošljavanju, jer poslodavci ne žele radnike koji su previše kvalificirani za neko radno mjesto.
Izbjegavaju obrazovane
Najveći razlog za to su plaće. U razgovoru s poslodavcima, koji su željeli ostati anonimni, saznajemo da, u slučaju kada im je potreban radnik sa srednjom školom, mnogi izbjegavaju zaposliti kandidate s fakultetom, jer im onda moraju dati i veću plaću.
Poslodavci biraju koga će zaposliti i tu država nema nikakvog utjecaja. Međutim, u firmama u kojima se obračun plaća vrši u skladu s obrazovanjem zaposlenih, oni s fakultetskom diplomom bi uvijek trebali imati veću plaću.
– S diplomom Poljoprivrednog fakulteta bila sam previše kvalificirana za posao u trgovini. Inače, na svakom poslu za koji se traži srednjoškolsko obrazovanje, obavezno me podsjete na fakultet i samo mi kažu kako bi me morali plaćati više od predviđenog. Nakon toga sam za čišćenje jednog objekta potegla “vezu” da me prime da radim – kazala je za Faktor Eldina Bajramović iz Sarajeva.
Slično se desilo i Suadi Šabanović, profesorici sociologije iz Konjica, koja nam kaže da je poslodavcima prestala govoriti da uopće ima završen fakultet.
– Nisam mogla dobiti posao u osiguravajućoj kući. Uvjet je bio da niste stariji od 30 godina, da ste komunikativni, da se uklapate u radnu sredinu i da nemate više od jedne godine radnog iskustva. Ranije sam im dostavila sve papire i trebala početi raditi. Međutim, na kraju ništa nije bilo od toga. Jedini argument je bio da im treba neko sa srednjom školom – požalila nam se Šabanović.
Prema podacima zavoda i službi zapošljavanja u BiH, više od 60 posto mladih je nezaposleno, a barem polovina njih rade nacrno jer smatraju da je bolje imati ikakva, nego nikakva primanja.
Vildana Brdarić, potrparolka Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, pojasnila je za Faktor da Zakon o radu FBiH i Zakon o zapošljavanju FBiH, kako kaže, nisu predvidjeli slučajeve nemogućnosti zaposlenja zbog visokog stepena obrazovanja. Inspektori rada naglašavaju da svako ko ispunjava minimalne uvjete da konkurira na neko radno mjesto, ima apsolutno pravo da obavlja posao za koji se prijavio, bez obzira na nivo obrazovanja.
– Sigurno je da se dešavaju slučajevi između građana i poslodavaca, gdje neko s diplomom magistra ne može raditi na nekom radnom mjestu na kojem je njegovo zvanje daleko iznad opisa posla. Međutim, naši inspektori rada ne mogu ništa uraditi bez dokaza, a naravno, niko neće dokumentovati takvu diskriminaciju – kazala nam je Brdarić.
Bilo je nade
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović podsjetio je za Faktor na praksu koju je prije desetak godina pokrenuo Nadzorni odbor Federalnog zavoda za zapošljavanje, čiji je i on bio član.
– Na osnovu Zakona o zapošljavanju, koji je tad donesen, pokrenuli smo prekvalifikaciju i simulaciju realnog sektora. S obzirom na to da su se velika novčana sredstva prikupljala za nezaposlene na računima zavoda za zapošljavanje, mi smo odlučili tim novcem kreditirati metalnu industriju, tekstilnu, firme iz mljekarstva, poljoprivrede i slično. Te firme su, s druge strane, morale prekvalificirati i zaposliti nove radnike. Mladim nezaposlenim ljudima, sa fakultetskim diplomama, savjetovali smo da se prekvalificiraju i potpišu ugovore o radu na neodređeno. To je sve dobro išlo i bilo je nade sa se smanji broj nezaposlenih obrazovanih ljudi. Međutim, Svjetska banka je uočila da smo uletjeli u njihov prostor i zabranila nam da to radimo – ispričao nam je Bajramović.a
