Video igrice ili križaljka – šta je bolje za pamćenje?

Starije osobe koje igraju video igrice imaju bolje kognitivne funkcije nego oni koji mozak treniraju uz pomoć križaljki.

Ako želite da vaše kognitivne sposobnosti i u starijoj dobi ostanu dobre možda ne trebate tražiti dalje od video igrica, tvrde rezultati novog istraživanja koje je usporedilo kako na naš mozak utiču video igrice u odnosu na klasične “mozgalice” – križaljke.

Istraživanje je uključilo 681 osobu u dobi od 50 godina i više. Pritom su ispitanici koji su po 10 sati igrali video igrice, u kojima je trebalo što brže identificirati određeno vozilo – imali bolje kognitivne rezultate u sljedeće tri godine života. Grupa koja je imala još četiri dodatna sata uz video igrice bolje kognitivne sposobnosti iskazivala je sljedeće četiri godine.

“Proces starenja ne zaobilazi ni mozak. Ipak, uz pravu aktivnost možemo ga održati vitalnim i aktivnim barem još neko vrijeme”, rekao je autor studije Fredric Wolinsky, profesor na univerzitetu Iowa.

“Očigledno je kako igranjem igrica dolazi do nekih promjena u mozgu, no moramo utvrditi kod kojih tačno dijelova mozga nastaju promjene”, dodao je Wolinsky.

Wolinsky i njegov tim podijelili su sudionike u četiri grupe te dalje na skupine od 50 do 64 godina starosti i iznad 65 godina starosti. Jedna je grupa rješavala križaljku putem interneta dok su tri druge grupe igrale video igricu.

Igrica se fokusirala na brzo prepoznavanje vozila i pripisivanje njegovog simbola određenom znaku na cesti. Igrači su morali uspjeti u tri od četiri pokušaja prepoznavanja kako bi napredovali na sljedeću, bržu i za igrača težu, razinu.

Uslijedili su testovi kojima se ocjenjivala koncentracija, brzina i sposobnost procesiranja informacija, a ispitanici koji su igrali video igrice imali su bolje rezultate nego oni koji su rješavali križaljke. Kod grupe koja je igrala video igrice kognitivne funkcije bile su bolje još godinu i pol do sedam godina nakon igranja, u odnosu na grupu koja je rješavala križaljke.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLoS ONE.

Stručnjaci smatraju kako bi liječnici trebali podrobnije ispitati slične programe treniranja mozga kako bi ustanovili kako se oni mogu klinički koristiti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.