Ovo je pitanje postavljeno u istraživanju koje je provela agencija za istraživanje javnog mnijenja Gallup zajedno s firmom za istraživanje tržišta Worldwide Independent Network u 64 zemlje širom svijeta.
U globalnom prosjeku, 61% ispitanika odgovorilo je da bi bilo spremno boriti se za svoju zemlju, dok je 27% odgovorilo da ne bi bilo spremno da se bori.
Očekivano, mnogo veći procenat muškaraca nego žena globalno je odgovorio da je voljan da se bori (67%), ali zanimljivo je da je i većina žena odgovorila potvrdno (52%).
Na Bliskom istoku najratoborniji, u zapadnoj Europi najmiroljubiviji
Međutim, utvrđene su znatne razlike među zemljama, odnosno među globalnim regijama. Najveći procenat onih koji su spremni da se bore za svoju zemlju je na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (tzv. regija MENA) – njih čak 83% – dok je najniži procenat u zapadnoj Evropi – njih 25%.
U velikom istraživanju ispitano je 62.398 osoba širom svijeta, sa uzorkom od oko 1000 osoba za svaku zemlju. Anketiranje je sprovedeno između septembra i decembra 2014.
“Stotinu godina nakon početka Prvog svjetskog rata utvrdili smo da je 61% građana svijeta voljno da se bori za svoju zemlju. Međutim, istinita priča je u regionalnom poređenju, a u vrijeme takvog previranja na Bliskom istoku primjetno je da je voljnost za borbu najviša u MENA regiji”, komentiraso je Žan Mark Leger, predsjednik Međunarodnog udruženja WIN/Gallup, rezultate istraživanja.
Istraživanje je otkrilo i zanimljive razlike između zemalja koje su do relativno skoro bile u ratu.
Japanci, Nijemci, Italijani i Austrijanci ne bi više ratovali
Japanci su tako najmanje skloni boriti se za svoju zemlju među svim ispitanicima – njih samo 11%. Japan je, podsjetimo, poražen u Drugom svjetskom ratu, a na teritorij Japana izvršena su i dosad jedina dva napada atomskom bombom. Procenat Japanaca spremnih za rat više je nego dvostruko manji od Britanaca (27%) i Francuza (29%).
Nakon Japana slijedi Holandija (15%). Treći su Nijemci, koji su takođe poraženi u Drugom svjetskom ratu. Slijedi Belgija (19%), a zatim Italija (20%) i Austrija (21%), koje su takođe bile na strani gubitničke nacističko-fašističke osovine u Drugom svjetskom ratu. Španija je takođe pri dnu, s 21%.
Najspremniji boriti se za svoju zemlju su Marokanci i Fidžijci – njih po 94%. Slijede Pakistanci (89%), Vijetnamci (89%), Bangladešani (86%), Azerbejdžanci (85%) i stanovnici Papue Nove Gvineje (84%).
Manje od pola Srba bi išlo u rat
Među evropskim zemljama prednjači Finska – s postotkom od 74% ljudi voljnih za ratovanje – zemlja koja je takođe zadnji put ratovala na početku Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na tu zemlju.
Nakon Finske slijedi Turska (73%) a nakon nje Ukrajina (61%), koja je od 2014. do danas u sukobu s ruskim separatistima koje podržava Rusija. Sama Rusija je sljedeća (59%).
Hrvatska nije bila među zemljama u kojima je sprovedeno istraživanje, ali neke druge zemlje bivše Jugoslavije jesu. Među njima je najviše volje za odlazak u rat u Bosni i Hercegovini (55%), pa u Srbiji (46%) i Makedoniji (38%).
Znatna varijacija postoji i među religijama. Muslimani su najspremniji ratovati – njih 78%. Slijede hinduisti (77%), zatim budisti (66%), a nakon njih, zanimljivo, ateisti i agnostici (57%). Među hrišćanima su najratoborniji pravoslavci (53%), ali katolici su odmah iza njih (52%), dok su protestanti voljni ratovati u manjini (48%). Oko pola Židova spremno je ratovati, njih 51 %.
