Naučnici već 15 godina promatraju proces koji se odvija na i u ledenjacima na Antarktičkom poluostrvu. Od ledenjaka se stalno odlamaju nove sante, a njihovi rubovi se i dalje povlače ka unutrašnjosti Antarktika. Sve više leda završava u vodama okeana.
Jedan od ledenjaka je i onaj pod nazivom Pine-Island, koji važi za jednog od najvećih svoje vrste. Sa njega se odlama najviše leda. Naučnici okupljeni oko Gaela Duranda sa univerziteta u Grenoblu u Francuskoj su na osnovu tri moguća modela tog ledenjaka napravili i prognozu njegove budućnosti. Bez obzira na izabrani model, prognoze pokazuju isti trend.
“Taj glečer će se topiti i u narednim godinama – i to bez obzira na okolnosti. Znači bez obzira na temperaturu okeana ili zraka. Radi se o unutrašnjoj dinamici. Od ledenjaka će se i dalje odlamati sante leda, što će doprinijeti daljem porastu nivoa mora”, tvrdi glaciolog (stručnjak za ledenjake) Durand.
Posljedice po nivo mora
Durand računa da će zbog takvog razvoja događaja u narednih 20 godina nivo mora porasti za jedan centimetar: “To su kolosalne posljedice za jedan glečer.” Za poređenje: 2010. je globalni nivo mora porastao za 3,2 milimetra, što je dvostruko više nego u periodu u proteklih 20 godina.
Angelika Humbert sa Alfred-Wegener instituta u Bremerhavenu te procjene naziva “ekstremno visokim”. I ona je glaciolog i također se bavi istraživanjem Pine glečera. Upozorava kako su modeli razvoja događaja u neku ruku apstraktni. Ipak, i ona je sigurna da će topljenje ledenjaka u narednom periodu sigurno doprinijeti porastu nivoa mora.
Nema povratka
Humbert novu studiju naziva “korakom dalje od dosadašnjih”. Sa kolegama sa instituta u Bremerhavenu i sa Univerziteta u Kajzerslauternu ona je protekle godine posmatrala proces odlamanja santi leda sa glečera. Glečer je doista izgubio dosta od svoje mase koja se poput plivajućeg jezika pružala s kopna u slobodno more. Čitav tim stručnjaka je posmatrao taj proces.
“Pine glečer je jedan od onih koji se pruža u more preko stijena, tako da je jedan dio na kopnu, a drugi pliva u vodi”, kaže Humbert. Ona objašnjava kako nju i njen tim saradnika zanima šta se dešava u unutrašnjosti ledenjaka u dijelu koji je na kopnu, a šta u onom dijelu koji je u vodi. Da bi se shvatili mehanički procesi i tok ledene mase pokušavaju se konstruisati modeli glečera.
Nova studija pokazuje da masa leda Pine glečera klizi tolikom brzinom da je taj proces nezaustavljiv, kaže Gael. On se topi velikom brzinom i zbog toga što masu leda koja je u moru odozdo grije topla struja vode. Topljenje i klizanje se tako još više ubrzava, što dovodi do povećanja količine leda koji se transportuje ka moru.
“Čak ukoliko se temperatura vode i zraka vrati na nivo koji je vladao prije 100 godina, ovaj proces se neće zaustaviti”, tvrdi Durand. Angelika Humbert ipak kaže da je relativno teško procijeniti da li je došlo do ireverzibilnog procesa.
Njena procjena glasi da je naučnicima potrebno još pet do deset godina, ali i mnogo snažniji računari da bi kreirali nove modele glečera i tako došli do pouzdanijih prognoza. Za naučnike je i sada veliki izazov da dođu do pouzdanih podataka koji bi bili osnova za model Pine-glečera. Na primjer, veoma je skup i zahtjevan proces mjerenja temperature na donjoj ivici jednog ledenjaka.
Dostignuta prelomna tačka
Gael Durand u novoj studiji vidi i važne pokazatelje za istraživače klime u cijelom svijetu.
“Ovaj glečer je dostigao dinamiku koja je nazaustavljiva. To znači da našim ponašanjem mi mijenjamo klimu. Te promjene će se nastaviti. Mislim da je ovo jedna od prvih stvari kod koje možemo da kažemo da smo prešli prelomnu tačku.”
Durand poredi ovu situaciju sa vozačem bicikla koga je, kada je prešao najvišu tačku na brdu, neko gurnuo niz brdo i on ne može da se zaustavi.
“Imamo razloga da strahujemo da će se ovaj razvoj događaja nastaviti, da će se i ostali glečeri u regionu ponašati slično i da će se cijela ledena ivica na ovom dijelu Antarktika naći u vodi. To je proces bi mogao da potraje i stotinama godina, ali bi on podigao nivo mora u svijetu za nekoliko metara.”
U posljednjem izvještaju UN-ovog Vijeća za klimu već je upozoreno na moguću destabilizaciju glečera na zapadnom dijelu Antarktika. “Kod Pine-glečera smo dokazali da je taj proces počeo”, zaključuje Durand.
