Ovo je potvrđeno Danasu u diplomatskim krugovima u Beogradu. Kako ovaj list saznaje, plan je da ova rezolucija bude usvojena uoči obilježavanja dvadeset godina od genocida u Srebrenici.
Takođe, Danasu je nezvanično potvrđeno da u ovoj inicijativi, osim Velike Britanije, učestvuju i Holandija i Sjedinjene Američke Države.
Potpredsjednik Vlade Srbije i šef diplomatije Ivica Dačić izjavio je da Srbija ima saznanja o usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.
“Mi sada imamo informaciju da jedna velika sila sprema rezoluciju o Srebrenici a pitanje je šta će tu pisati”, rekao je Ivica Dačić za B92.
Odgovarajući na pitanje da li je bilo pritisaka iz međunarodne zajednice na predstavnike vlasti u Srbiji u vezi njihovog prisustva na predstojećem obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici, Dačić je za tu televiziju kazao da Srbija “ima jasan stav prema tom zločinu kao i da je stvar procjene na kom nivou će Srbija biti predstavljena na toj godišnjici”.
Dačić je podsjetio da je parlament Srbije donio rezoluciju o Srebrenici i da je predsjednik Srbije prije par godina bio u Srebrenici.
Nataša Kandić, bivša direktorica Fonda za humanitarno pravo, ističe za Danas da bi usvajanje ove rezolucije u Ujedinjenim nacijama imalo veliku snagu i moć nad načinima na koje se genocid u Srebrenici predstavlja u pojedinačnim državama.
“Rezolucija Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija ima političku snagu koja otvara prostor za pravnu regulativu, za razliku od nacionalnih deklaracija i rezolucija. U ovom trenutku, Republika Srpska je ljudskija prema žrtvama Srebrenice, ali to nije priznanje sudskih činjenica o genocidu. Ako premijer Srbije Aleksandar Vučić ode u Srebrenicu, Srbija će morati da otvori pitanje poštovanja sudskih činjenica”, zaključuje Nataša Kandić.
Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Hatidža Mehmedović izjavila je nedavno da su mirovnjaci UN dozvolili da se u Srebrenici dogodi genocid i da zato ovo globalno tijelo ima obavezu da podrži rezoluciju.
Mediji spekulišu da bi pored proglašenja 11. jula međunarodnim danom pomjena na žrtve genocida, rezolucijom bilo definisano da se u obrazovni sistem BiH i drugih zemalja uvrsti gradivo koje će srebreničke zločine okarakterisati kao genocid.
Podsjetimo, Skupština Srbije usvojila je 2010. godine, tokom vlasti koalicije DS i SPS o osudi zločina u Srebrenici. Tekst Deklaracije napisali su predstavnici DS izbjegavajući da masakr u Srebrenici definišu kao genocid, pod izgovorom da je to urađeno zbog protivljenja SPS, odnosno da je plod kompromisa sa tom strankom.
U tekstu Deklaracije poziva se na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je u Srebrenici jula 1995. izvršen genocid, i u tekstu se osuđuje zločin na način utvrđen presudom pomenutog suda, bez pominjanja termina genocid.
