Moglo bi se reći da je BiH ipak dobro prošla jer će ipak dobiti “mrvicu” iz evropskih pretpristupnih fondova. Nije stopiran cjelokupni iznos od 47 miliona eura, kako je glasio prijedlog – sačuvana su dva miliona eura namijenjenih za projekte razvoja srednjih i malih preduzeća. To je kazna za pužev korak na putu evropskih integracija i za kršenje međunarodno preuzetih obaveza. U Sarajevu je to potvrdio i zamjenik generalnog direktora za proširenje Evropske komisije Joost Korte, navodeći da, za razliku od zemalja regije, u BiH se ne vidi napredak.
„I sada signal koji se mora poslati je da postoje posljedice zbog nedjelovanja bh. lidera. Posljedice su za sada ograničene samo na rezanje novčanih sredstava iz IPA fondova. 45 miliona eura možete fakturisati svojim političarima. Efekat njihovog nerada je 45 miliona eura manje za investiranje u korist građana BiH“, naglasio je Korte.
BiH će ostati uskraćena za finansiranje projekata koji bi popravilo putnu komunikaciju, navodi glasnogovornica Evropske komisije u BiH Jamila Milović Halilović:
„Podrška za saobraćaj – trebali su finansirati studije potrebne za izgradnju cesta i željezničkih pruga i u Federaciji i u RS, uključujući dionice ceste Sarajevo -Vardište, Lašva – Jajce, Ugar – Banja Luka i banjalučku zaobilaznicu, kao i dijelove pruga Kostajnica – Doboj – Maglaj – Jelina – Zenica – Podlugovi- Doboj – Tuzla – Brčko.“
Ovakva mjera se mogla očekivati i ranije, ističe ekonomski analitičar Damir Miljević:
„Očito je da uz sve napore koje je EU učinila da privede pameti bh. lidere, nije bilo drugoga nego da se i na ovaj način proba nešto uraditi. Međutim, ja imam osjećaj da bh. lideri uopšte ne haju oko toga što ćemo ostati bez 90 miliona maraka i što smo već ostali bez silnih miliona eura zbog njihove nespremnosti da nađu bilo kakvo normalno rješenje oko slučaja Sejdić-Finci. Ovo je opet dokaz da ove političke strukture vode zemlju u kompletnu propast. “
Međutim, uskraćivanjem novca prijeko potrebnog BiH najviše će biti kažnjeni građani, upozorava Miljević:
„U principu, oni koji su ’najkrivlji’ za ovo što se dešava će ostati nekažnjeni, a kažnjeni će biti svi oni kojima su bila namijenjena ta sredstva u BiH, znači sve ono što je u funkciji boljeg života građana. Drugim riječima, na ovaj način će opet biti kažnjeni građani.“
Političari nenaučeni na kompromise
Odluka se mogla očekivati odmah nakon neuspješnih razgovora bh. lidera u Briselu sa evropskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fileom u oktobru ove godine, kaže Mladen Bošnjak, novinar i publicista:
„Posve je jasno, situacija je tu ogoljena do kraja. Svi nacionalni, politički establišmenti se upiru na razgradnji države i ja vjerujem da je ovo i njihov uspjeh i cilj – svih onih koji su u ime nas ili u ime stranaka koje su predstavljali išli na te pregovore. Tu nitko nije imao iskrenu namjeru da mi dobijemo iz pretpristupnih fondova novce da se ovdje nešto za jedan mali promil poboljša.“
“Već više puta je rečeno da nemogućnost primjene presude Sejdić -Finci može i hoće imati posljedice – dakle, ako ne bude kompromisa, mogu se očekivati nove mjere EU”, naveo je Peter Stano, glasnogovornik Štefana Filea.
Kompromis je nešto što je za BiH nasušna potreba, ali bez rezultata. Zbog toga BiH nema tzv. mehanizam koordinacije kako bi se znalo šta koji nivo vlasti radi, odnosno za šta je nadležan u procesu evropskih integracija. Na to je ukazano i tokom rasprave o BiH u Evropskom parlamentu, prije nekoliko dana.
„Problem je što tamošnji političari nisu naučeni na kompromise. Oni stvaraju svoje kompromise oružjem, a nisu naučili kako da čine to na miran način, a moraju to naučiti. Naš zadatak je da ih prisilimo na to“, kaže poslanik iz Hrvatske Nikola Vuljanić.
Utvrđivanje IPA projekata u BiH suočeno je sa mukotrpnim usaglašavanjem između RS i Federacije BiH. O različitim stavovima među bh. političarima svjedoči i izjava predsjednika RS Milorada Dodika kako “ne treba žaliti za 45 miliona eura, jer su oni onako namijenjeni jačanju ili formiranju novih institucija na nivou BiH.“
Ali šteta za BiH uskoro bi mogla biti još veća jer s početkom 2014. počinje novi sedmogodišnji program IPA 2. Na opasnost novog gubitka novčane podrške upozorio je i zamjenik generalnog direktora za proširenje Evropske komisije Joost Korte:
„IPA 2 je problematična jer ne postoji mehanizam koordinacije, što je jednostavan zahtjev EU. Mi želimo da imamo jedan organ, jednu osobu sa kojom ćemo komunicirati, a koja će predstavljati BiH i govoriti jednim glasom vezano za EU pitanja. Radi se o mehanizmu koordinacije i sektorskim politikama.“
