Isključi li se Ukrajina, na čijem istoku i jugoistoku uz granicu s Rusijom već godinu dana traju ratna zbivanja, najosjetljivija granica u Evropi trenutno je ona između Estonije i Rusije.
Premda bi netko izvan ove bivše sovjetske republike na prvi pogled možda mogao pomisliti da su česta upozorenja o mogućoj ruskoj intervenciji pretjerivanje, predsjednik Toomas Hendrik Ilves, čija je rezidencija od granice udaljena tek nešto više od 200 kilometara, u razgovoru za Daily Telegraph tvrdi da je prijetnja prilično realna te da bi njegova država uistinu mogla postati epicentar sljedeće svjetske krize.
Estonija je najmanja od triju bivših baltičkih sovjetskih republika, no s Rusijom ima najdulju granicu (294 kilometra) i trenutno je vjerojatno najizloženija od svih država u Europi kada je riječ o eventualnoj ruskoj intervenciji.
Kada bi Vladimir Putin odlučio izvršiti invaziju na ovu državu u kojoj živi 1,3 milijuna ljudi na način na koji je raskomadao Ukrajinu, posljedice po svjetski mir bile bi dalekosežnije nego nakon aneksije Krima. Estonija je, za razliku od Ukrajine, članica NATO pakta, u koji je ušla prije 11 godina. U slučaju da jedna članica ovog vojnog saveza bude napadnuta, sve ostale članice, uključujući i Ameriku (ali i Hrvatsku), prema Sjevernoatlantskoj povelji imaju obvezu stati u njezinu obranu.
Pritom treba uzeti u obzir da je Rusija nuklearna velesila, a na estonsko-ruskoj granici u ovom trenutku nema nijednog pripadnika američke ili vojske neke druge članice NATO-a.
Sumnjive ruske namjere
Predsjednik Ilves tvrdi da on cijelu situaciju promatra smireno i hladne glave, ali istovremeno iznosi listu razloga zbog kojih ga ruske namjere istinski zabrinjavaju.
‘Primijetili smo dramatičan porast vojnih letova. U blizini naše granice vidjeli smo iznenadne vojne vježbe velikih razmjera. Iz Rusije sve češće dolazi antagonistička i prijeteća retorika. Estoniju pritom ne ističu zasebno, ali nas uvijek trpaju u grupu država prema kojima se šalju prijeteće poruke’, navodi Ilves.
Unatoč razbuktaloj krizi u Ukrajini i ratobornoj retorici iz Moskve, NATO još uvijek na trajnoj osnovi nije razmjestio nijednog vojnika u Estoniji ili drugim svojim članicama na Baltiku. Iza toga se krije sporazum s Rusima iz 1997. godine prema kojemu ‘u trenutnom sigurnosnom okruženju do daljnjega’ NATO neće imati stalno raspoređene borbene jedinice istočno od Njemačke. Premda iz Moskve već neko vrijeme stižu razne provokacije i prijetnje, NATO se spomenutog sporazuma još pridržava pa je u Estoniji trenutno stacionirano tek 150 američkih vojnika, ali na privremenoj osnovi i daleko od granice.
Predsjednik Ilves vjeruje da je došlo vrijeme da NATO zaključi kako je došlo do promjene ‘sigurnosnog okruženja’ iz 1997. te da na trajnoj osnovi u tri baltičke članice pošalje barem jednu brigadu. ‘150 vojnika nije mnogo, mislimo da je povećanje tog broja jedino razumno rješenje’, rekao je.
‘Nama se pred nosom, odmah preko granice, odvijaju vojne vježbe u kojima sudjeluje od 40 do 80.000 vojnika, a onda još nas optužuju da smo krivi za eskalaciju situacije. Ili Amerikancima prigovaraju jer imaju tih 150 ljudi ovdje pa Rusija kaže da će morati poduzeti protumjere’, govori Ilves.
Prespore NATO-ove snage za brzo djelovanje
Dogovor postignut na NATO-ovom lanjskom summitu u Walesu prema kojemu će se formirati snage za brzo djelovanje s oko 5.000 vojnika koje bi se bile u stanju ekspresno angažirati na Baltiku u slučaju potrebe estonskog predsjednika nije impresionirao. ‘Pa kada bi te snage stigle ovdje? Za tjedan dana? Pet dana? Pogledate li kakve vježbe izvode naši susjedi, vidjet ćete da je riječ o brzim akcijama. Dođu ovdje i sve je gotovo za samo četiri sata’, upozorava Ilves.
Premda se u Estoniji, za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, vojni rok mora služiti i premda je proračun za obranu veći od 2 posto BDP-a, što premašuje NATO-ov cilj za svaku članicu, tamošnja vojska ima tek 5.300 vojnika. Kao i druge baltičke države, Estonija nema vlastitih vojnih aviona pa se za sigurnost zračnog prostora u potpunosti oslanja na NATO. Ovaj je savez lani učetverostručio svoju flotu na Baltiku, ali to znači da umjesto dotadašnja četiri zrak trenutno nadzire tek 16 vojnih lovaca. Za usporedbu, Rusija ima barem 230.000 vojnika samo u sastavu svoje kopnene vojske i najmanje 1.200 borbenih zrakoplova.
U slučaju invazije, Ilves vjeruje da bi Rusija pokušala osvojiti granice baltičkih država prije dolaska NATO-ovih snaga za brzo djelovanje. ‘To je sjajna ideja, ali u stvarnosti, vjerojatno bi ta jedinica stigla prekasno’, kaže Ilves.
On i dalje ne zna hoće li mu NATO uslišiti želju i poslati dodatne snage, ali u iščekivanju pozitivnog odgovora njegova je država već izdvojila u protuvrijednosti oko 300 milijuna kuna kako bi sagradila barake za smještaj tih trupa.
Ilves (61) je, inače, na čelu Estonije već gotovo cijelo desetljeće, a tijekom Hladnog rata bio je u egzilu u Americi te je radio kao novinar za Radio slobodna Europa, koji financira američki Kongres.
Je li Zapad danas jednako odlučan u odnosima s Rusijom kao što je bio u vrijeme Hladnog rata? ‘Nisam u to uvjeren’, kaže Ilves. ‘Nekoć je postojala određena moralna jasnost koja se danas, rekao bih, raspada.’
U tom smislu spominje bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, koji se nakon političke karijere uhljebio u ruskom državnom energetskom gigantu Gazpromu kao jedan od direktora. ‘Takve bi stvari, recimo, do 1991. godine bile nezamislive’, kaže Ilves.
Putin financira ekstremnu desnicu
Prošle je godine ekstremno desna francuska stranka Nacionalna fronta, koju vodi Marine Le Pen, dobila povoljan kredit u ruskoj banci, navodno u zamjenu za davanje podrške Putinovoj aneksiji Krima.
‘Sve su jače ekstremno desne stranke koje Rusi financiraju izravno ili su izrazito proruski orijentirane. Nestao je onaj moralni sklop ili savjest zemalja spram sovjetskog ponašanja kakav je postojao tijekom 80-ih godina. Danas toga nema u odnosu na ponašanje Rusije’, kaže Ilves.
Pozvao je svoje europske i američke saveznike da snažnije podrže Ukrajinu u borbi s Rusijom. Smatra da bi Kijev trebalo opskrbiti modernim oružjem za efektnu obranu od ruskih nasrtaja. ‘Kada vas napadaju modernim naoružanjem, treba vam moderno naoružanje kako biste se obranili ili će vas pregaziti’, navodi Ilves.
Snažno se usprotivio ideji, koja se svako toliko pojavi, da se Velika Britanija riješi svojih nuklearnih bojevih glava. ‘Nemojte to učiniti’, rekao je.
Smrt NATO-a
Novinar Daily Telegrapha pitao ga je misli li da je Sjevernoatlantski pakt spreman braniti Estoniju. ‘Ako netko u paktu kaže NE, u tom trenutku NATO prestaje postojati. Onoga trenutka kada kolektivni savez ne ispoštuje vlastiti sporazum o kolektivnoj obrani, od tog trenutka svi ga napuštaju. Kada se tako nešto dogodi, sve je gotovo’, jasan je Ilves.
Izdati Estoniju značilo bi, prema njemu, smrt NATO-a pa je u tom smislu uvjeren da do toga neće doći. ‘Čim ostavite jednu državu da se brani sama, nijedna druga država neće se osjećati sigurno nakon toga. Zato sam uvjeren jer riječ je o vlastitim interesima’, zaključio je estonski predsjednik.
