Jedan od ruskih televizijskih kanala RTR, nedavno je emitovao dokumentarac o američkim astronautima koji su se susreli sa vanzemaljskim civilizacijama.
U filmu ruski NLO stručnjak Vladimir Azaza i astronom Jevgenij Arsjukin govore o tome da su Amerikanci tokom ekspedicija na Mjesec od 1969. do 1972. godine nailazili na NLO-e.
Ovi istraživači su naveli da su NLO-i uporno špijunirali američke Apollo letjelice. Oni su takođe naveli da su ekspedicije na Mjesec bukvalno izgledale kao trka, predstavivši snimak osvjetljenog objekata koji prati američku letjelicu. Komunikacije između astronauta su takođe uključeni u film, ali samo u vidu transkripta jer su Amerikanci šifrovali audio zapise.
Utvrđeno je da su Amerikanci na Mjesecu pronašli baze, ostatke svemirskih vozila i napuštene gradove.
U filmu se navodi da stvorenja sa Mjeseca nisu željela da tolerišu prisustvo Zemljana. Kada su Amerikanci počeli da istražuju mjesečeve kratere, bića sa Mjeseca su se uzbunila i napala ih.
Vjeruje se da se NASA uplašila od sukobljavanja sa veoma naprednom civilizacijom, te je odmah obustavila program.
Nakon ekspedicije, Amerikanci su objavili obrađene snimke tako da se ne prikaže susret sa lunarnim vanzemaljcima.
Javna je tajna da su svi snimci slijetanja američkih astronauta na Mjesec i hodanja Nila Armstronga po površini Meseca izgubljeni. Štaviše, izgubljeni su i zapisi o zdravlju astronauta za vrijeme ekspedicija i brojne poruke poslate sa letjelice.
Do kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka, filmovi su se čuvali u Nacionalnim arhivama SAD, a zatim su premješteni u NASA-u, nakon čega više nisu pronađeni. Da li ljudi stvarno vjeruju da nešto može da nestane iz arhiva NASA-e?
Stručnjaci su u ruskom dokumentarcu objasnili da su fotografije Mjeseca obrađene tako da ni na jednoj od njih ne može da se uoči dokaz postojanja vanzemaljaca na Mjesecu.
Zvaničnici NASA-e su naveli da su se snimci najvjerovatnije izgubili prilikom premještanja. Međutim, veoma je čudno da snimci sa ovako važnim dokazima jednostavno nestanu. Prije nekoliko godina je iz kolekcije Svemirskog centra Džonson ukradeno 100 grama zemlje sa Mjeseca i nekoliko meteorita.
Zvaničnici NASA-e su priznali da je slijetanje na Mjesec bilo više politička misija pošto su SAD željele da se osvete SSSR-u zbog toga što je sovjetski astronaut Gagarin bio prvi čovjek u svemiru. Stoga su SAD potrošile 150 milijardi dolara na taj program samo kako bi demonstrirale moć američke nauke i inženjerstva. Međutim, čitav projekat je napušten čim je obustavljeno njegovo finansiranje.
Američka kompanija Google je čak svojevremeno ponudila 20 miliona dolara privatnoj kompaniji koja bi uspjela da pošalje rovera na Mjesec radi sakupljanja fotografija i snimaka.
Danas je ruski projekat ekspedicije na Mjesec manje razvijen nego što je bio za vrijeme inženjera Koroleva.
Ruski dokumentarac “In the Shadow of the Moon” (U sjenci Mjeseca) sadrži intervju sa pet od osam ljudi koji su bili u svemiru. Oni sada svi imaju preko 70 godina, a niko od njih nije zvanično izjavio da je vidio nešto natprirodno u svemiru. Ipak, svi su jednoglasni kada kažu da je ekspedicija na Mjesec bila dio trke za nauku u Hladnom ratu.
NASA planira novu misiju na Mjesec sa svemirskim brodom Orion u kom će se nalaziti četiri astronauta. Orion će poletjeti na Mjesec 2018. godine, a očekuje se da modul letjelice sleti na Mjesec 2020. godine.
