Nakon što su jučer ministri unutrašnjih poslova EU većinom glasova usvojili plan obavezujućih kvota za sve evropske države, u Briselu se vjeruje da je Unija konačno pokrenuta iz pasivnosti i da će sada uslijediti novi koraci ka sveobuhvatnoj strategiji rješavanja izbjegličke krize.
U tom smislu se i očekuje da će evropski lideri okupljeni u Briselu, dati političke smjernice u nekoliko pravaca i to hitnom jačanju vanjskih granica Unije, pomoći rubnim članicama, prije svega Italiji i Grčkoj, te ozbiljnijoj pomoći zemljama u sirijskom susjedstvu: Turskoj, Libanu i Jemenu gdje se izbjegli sa ratnih područja broje u milionima.
U Evropskoj komisiji je tim povodom saopćeno da će, ukoliko ne bude moguće sredstva pomoći izdvojiti iz postojećih fondova, tražiti od svake od evropskih država da izdvoji novac kojim bi se pomogli brojni izbjeglički kampovi sirijskog susjedstva.
Posebna tačka očekivane rasprave na samitu bit će efikasnija obrada podataka pridošlica i vraćanje onih koji, dolazeći iz ekonomskih razloga, ne ispunjavaju pravo ostanka na evropskoj teritoriji, javlja Anadolu Agency.
Sa takvim pristupom se slažu i četiri istočnoevropske države koje su jučer glasale protiv obaveznih kvota. Inače, jutros je predsjednik Evropske komisije, Jean Claude Juncker još jednom odbacio mogućnost da bilo ko bude pošteđen plana raspoređivanja 120 hiljada ljudi, naglašavajući da je jučerašnja ministarska odluka obavezujuća za sve. Ovo tim prije što oponenti onome što nazivaju “diktatom” Brisela, neće ni osjetiti njima planirani broj izbjeglica – za Češku je planirano 1591, Mađarsku 1294, Rumuniju 2475, a Slovačku samo 802 izbjeglice.
– Ovo pitanje je riješeno i neće biti tema današnjeg samita – rekao je Juncker.
Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk je upozorio da izostanak dogovora o rješavanju krize dovodi u pitanje ne samo Schengen i slobodu kretanja, već i evropski duh.
– Moramo napraviti konkretan plan, on se mora sačiniti i zamijeniti svađe i haos kojem smo posljednjih sedmica svjedoci – rekao je Tusk na početku EU samita.
