Stres može loše utjecati na proces spavanja, koje je jako bitno za obnavljanje kože. Zajedno sa stresom, slab imunosni sustav i nanošenje kemikalija na kožu, ostavljaju tragove poput oči bez sjaja i mutne kože, piše “Savjetnica“.
Stres uzrokuje oslobađanje nekih hormona, što uzrokuje da tijelo kanalizira krv od kože do mišića i ostalih organa. Kronični stres smanjuje, oduzima koži kisik i hranjive tvari, bez kojih dolazi do kožnih bolesti poput akni.
Stres negativno utječe na ekstremno dehidriranu kožu, zbog čega nastaju hiperpigmentacija, upale i akne. Kada je osoba pod stresom, sloj mrtvih stanica, koje su na površini kože, postaju tanke, zbog čega nastaju mikroskopske rupe, te se sprečava maksimalna zaštita od ultraljubičastih zraka, koje uzrokuju starenje.
Hormoni stresa uzrokuju povećanje krvnog tlaka, stiskanje krvnih žila i ubrzanje pulsa, zbog čega se krv preusmjerava daleko od kože prema drugim organima. Zbog kroničnog stresa mišići postaju napeti, počinju se stvarati bore i koža gubi ružičasti sjaj.
Stres uzrokuje suženje krvnih žila, zbog čega folikula kose ne dobiva dovoljno minerala, vitamina i kisika, koji su potrebni za zdravi rast kose. Kad se osjećate iscrpljeno, vaše tijelo sagorijeva više energije, te se hranjive tvari i vitamini usmjeravaju do onih dijelova tijela koji su potrebni za život, kao što su srce, mozak i pluća. Zbog stresa vlasište ne dobiva esencijalne hranjive tvari, zbog čega se gubi kosa.
Znakovi poput opadanja kose, gubitka kose, te nedostatka sjaja su česti. Postoje i ekstremne situacije u kojima ljudi počnu patiti od bolesti poput psorijaze i alopecija, zbog kojih dolazi do krhke i slabe kose.
Teški stres može dovesti do stvaranje neugodne navike kao što je uvijanje kose ili grickanje noktiju, što je podsvjesno. Sve te posljedice mogu dovesti do kronične traume kose, kao što je lomljenje i gubitak kose.