Donald Tramp (Trump), 45. američki predsjednik, iza sebe ima burnu, ali i veoma uspješnu godinu, a ove sedmice obilježio je i 700. dan na ovoj funkciji.
Tramp je donio mnoge odluke koje su svjetski lideri okarakterizirali kao „sulude“ i „veoma opasne“, no najmoćnijeg čovjeka na svijetu to nije obeshrabrilo da ispuni obećanja koja je dao svojim glasačima.
Održao obećanja
Tokom svoje predizborne kampanje, ali i samog mandata, on je u više navrata obećao da će zaštititi SAD, a američki narod staviti na prvo mjesto. Tramp je, sudeći po svim odlukama donesenim za 708 dana svog mandata, upravo to i uradio. Njegova obećanja uključivala su jačanje američke ekonomije, migracije, problem s Meksikom, smanjenje poreza i bolje zdravstveno osiguranje. Iako je mnoga obećanja ispunio, ostaje pitanje je li to učinjeno pod svaku cijenu i koliku štetu će ove odluke donijeti SAD na duže staze.
Američki lider je tokom 2018. donio odluku o povlačenju SAD iz sporazuma o nuklearnom naoružanju s Iranom, koji su SAD potpisale zajedno s UN-om, Rusijom, Kinom, Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom 2015. godine.
Iako su mnogi osudili ovu odluku, kazavši da bi mogla prouzrokovati brojne probleme, Tramp je bio odlučan, kazavši da SAD ne mogu spriječiti iransku nuklearnu bombu sadašnjim sporazumom te istaknuo da Amerika neće biti “talac nuklearne ucjene” i neće dozvoliti da se režim koji uzvikuje “Smrt Americi” domogne nuklearnog oružja.
Historijski samit
Njegovu godinu obilježio je i historijski sastanak s liderom Sjeverne Koreje Kim Jong-unom tokom kojeg je potpisan sporazum o nuklearnom naoružanju kojim je Kim pristao na “potpunu denuklearizaciju Korejskog poluotoka”. Kim Jong-un je prije potpisivanja ovog sporazuma kazao da će svijet napokon vidjeti veliku promjenu, dok je Tramp istaknuo da je veoma ponosan na sporazum. Predsjednik je, također, izrazio nadu da će početkom 2019. godine biti organiziran novi susret s liderom Kimom.
U martu ove godine odredio je i carine na uvoz čelika i aluminija za EU, Kanadu i Meksiko u iznosu od 25 i 10 posto. Pri ovoj odluci se pozvao na rijetko korišteni američki zakon koji odobrava djelovanje protiv uvoza koji potkopava nacionalnu sigurnost.
Tramp je odluku donio jer je, kako kaže, američka industrija čelika “opustošena agresivnim inozemnim trgovinskim praksama”.
Tramp je poslao i otvoreno pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i predsjedniku Kosova Hašimu Tačiju u kojem ih poziva da iskoriste jedinstveni trenutak i šansu za mir te potpišu sporazum.
– Govorite ujedinjenim glasom tokom mirovnih pregovora i suzdržite se od postupaka koji bi otežali postizanje sporazuma – piše u pismu koje je Tramp uputio Tačiju.
Povlačenje američkih trupa iz Sirije
Godinu je obilježilo i povlačenje američkih trupa iz Sirije nakon što je proglasio pobjedu nad ISIL-om. Trampovom odlukom više od 2.000 vojnika trebalo bi se vratiti svojim porodicama u SAD.
Iako mnogi smatraju da je odluka preuranjena te da bi trupe trebale ostati još neko vrijeme u Siriji, američki predsjednik insistira da neće biti odgađanja odluke.
Tramp je američkim generalima u Siriji poručio da ne mogu tražiti više vremena, jer su ga imali dovoljno.
Ovu odluku je opravdao tokom iznenadne posjete američkim trupama u Iraku kada je objasnio da “SAD ne mogu više biti glavni policajac u svijetu”.
Ipak, ovo nije prvo ovakvo Trampovo obećanje. Američki predsjednik je tokom 2018. u nekoliko navrata obećao povratak vojnika da bi “nanovo izgradio naciju”.
Prekomjerna upotreba Twittera
Ukoliko postoji jedna Trampova osobina koja će zasigurno ostati zapamćena, onda je to njegova navika da sve važne odluke ili planove iznese na društvenoj mreži Twitter. Tramp Twitter, također, koristi i kako bi se obračunao s “lažnim medijima”, svojim kritičarima i, naravno, protivnicima, kao što je Hilari Klinton (Hillary Clinton).
Od prvog dana svog mandata Tramp je, uprkos mnogobrojnim upozorenjima, aktivno koristio svoj vlastiti Twitter kako bi ne samo Americi nego cijelom svijetu obznanio svoje odluke.
Mediji su često kritizirali Trampa da se previše fokusira na svoj Twitter nalog, a premalo na upravljanje državom, no on insistira da su društvene mreže najbolji način povezivanja s narodom.
Džordž Lakof (George Lakoff), profesor s Univerziteta u Kaliforniji, Trampove tvitove okarakterizirao je kao veoma smišljene i planirane strateške poteze, iako se to ponekad ne čini tako.
– Tramp društvene mreže koristi kao oružje da bi kontrolirao medije. I odlično mu ide! Njegove objave su taktičke, a ne nasumične – navodi Lakof.
Zid na granici s Meksikom
Američki predsjednik je ozbiljno shvatio i veliki broj migranata koji dolaze u SAD te odlučio učiniti nešto po tom pitanju. Nakon što su stotine migranata pokušale prijeći iz Meksika u SAD, zaustavljen je sav promet na graničnom prijelazu između San Dijega i Tijuane. Lider je, također, zaprijetio i da će pozvati vojsku da zatvori američku granicu s Meksikom te da je “poduzeo sve napore da bi se zaustavio” val ilegalnih migranata.
Kao i mnoge njegove odluke, i ova je naišla na negodovanje, no Tramp je objasnio da više neće dozvoliti ilegalne migracije te da migranti moraju prvo tražiti azil na legalan način te da će ih, ukoliko to ne učine, SAD vratiti natrag. Njegova tvrdoglavost bi u nekim slučajevima možda bila za pohvalu, no upravo zbog njegove odlučnosti u pritvoru za migrante preminulo je dvoje djece.
Početkom decembra u pritvoru je preminula sedmogodišnja djevojčica Džeklin Kal (Jacqueline) iz Gvatemale nakon što je uhvaćena na granici.
Džeklin je preminula dok je bila u pritvoru granične službe nakon što je ušla u SAD sa svojim ocem Nerijem. Oni su putovali u karavanu migranata iz Centralne Amerike.
Za sada nije jasno kako se Džeklin razboljela, ali, po svemu sudeći, bila je dobro kada su je agenti uhapsili s ocem.
Prije nekoliko dana preminuo je i Felipe Gomes Alonso (Gomez-Alonzo), osmogodišnji dječak iz Gvatemale. Kako prenose agencije, neophodno je obaviti dodatne analize da bi se utvrdio uzrok smrti ovog dječaka.
Na kraju godine veliki problem
Ipak, Trampova odlučnost prouzrokovala je i mnoge probleme, od kojih je najnoviji djelimična blokada vlade SAD. Blokada je nastala nakon neuspjeha pregovora republikanaca i demokrata i spora oko zahtjeva predsjednika Donalda Trampa da Kongres dodijeli pet milijardi dolara za izgradnju zida na granici s Meksikom. Ipak, Tramp ni zbog blokade ne želi praviti nikakve kompromise kada je riječ o izgradnji zida između SAD i Meksika, kojim bi se spriječio ilegalni ulazak migranata.
– Neću odustati dok ne budemo imali jedan zid, jednu ogradu, zovite to kako god želite. Ja ću zvati kako god ja želim, ali to je ista stvar. To je brana da ljudi naviru u našu zemlju, brana od droge – rekao je američki predsjednik.
Zbog ovog problema stotine hiljada zaposlenih u državnom sektoru poslano je na neplaćeni odmor ili ne zna kada će primiti platu.
Iako su oba doma u Kongresu zasjedala u četvrtak, nikakvi koraci za uklanjanje blokade nisu poduzeti, a za sada se obje strane slažu da će se blokada produžiti i u 2019. godini.
