Uklanjanje svih izvora umjetnog svjetla tokom sna moglo bi zaustaviti štetne uticaje na naš biološki ritam što je povezano s bolestima poput raka, šećerne bolesti, depresije i pretilosti.
Naučnik koji proučava rak dojke Richard Stevens kaže da moramo početi cijeniti mračni ambijent jer čak i zagušenje svjetla u domaćinstvu navečer pomaže mozgu i tijelu da se pripreme za san.
– Kao što je san duboko potreban za našu dobrobit, to je i izloženost mraku tijekom noći. Važnost sna konačno je ušla na velika vrata u razmišljanja i praksu, no važnost zamračivanja još je uvelike potcijenjena – kaže Stevens.
Stevens, Univerzieta Connecticut, kaže kako se bioritam razvio kako bi pratio dnevni obrazac Sunčeve svjetlosti, a taj obrazac prate i lučenje hormona, rad gena, tjelesna temperatura i metabolizam. Umjetna rasvjeta ipak može izazvati poremećaje.
Uz korištenje za svjetlost neprobojnih roletni Stevens ističe da je iz spavaće sobe potrebno izbaciti sve uređaje koji emitiraju plavo svjetlo koje održava u posebno budnom stanju. Ukoliko trebamo ustati tokom noći tada trebamo koristiti svjetla sa zatamnjenim crvenim sijalicama koje najmanje ometaju.
U radu objavljenom u časopisu Philosophical Transactions B Stevens upozorava na štetnost umjetne ulične i kućne rasvjete.
– Prekomjerna rasvjeta noćnog neba važno je pitanje poput klimatskih promjena – ističe Stevens i dodaje da su na negativne uticaje umjetne rasvjete posebno osjetljiva djeca uključujući nerođene bebe.
Smatra se, primjerice, da umjetna rasvjeta ometa lučenje melatonina koji sprječava pojavu tumora dojke.
Istraživanja su pokazala kako su žene koje rade u noćnim satima izloženije većem riziku od pojave raka dojke, a noćno radno vrijeme povezano je i s povećanim rizikom od raka prostate ili crijeva. Druga istraživanja ukazala su na moguću povezanost umjetne rasvjete tijekom noći i pojave šećerne bolesti, depresije i pretilosti.
