Zabranjeno je, pored ostalog, iznošenje kredibilnih nasilnih pretnji ili akata se*sualnog nasilja; promovisanje terorizma ili krivolova ugroženih vrsta; pokušaji da se kupi marihuana, proda vatreno oružje ili prodaju lijekovi koji se dobijaju na recept; postavljanje uputstava za samopovredjivanje; prikazivanje maloljetnika u se*sualnom kontekstu; i “činjenje više ubistava na više mjesta ili u različito vrijeme”.
Većina tih stvari je već zabranjena na Facebooku, u okviru “standarda zajednice”, ali oni su prilično široko definisani. Današnja upustva će ići u detalje, prenosi “B92“…
Izjmene i dopune standarda će pratiti pravila kojih se 7.600 moderatora pridržava prilikom pregleda sumnjivih postova i odlučivanja da li da ih uklone s društvene mreže, a u nekim slučajevima i pozovu policiju.
Standardi se neće mnogo promijeniti ali će biti razrađeni. Tako će fotografije golih grudi u nekim slučajevima biti prihvatljive, poput dojenja ili na slikama, ali u drugim situacijama ne.
U dokumentu se detaljno navodi šta se smatra se*sualnim iskorištavanjem odraslih ili djece ali se i ostavlja prostor za dalje pooštravanje kriterijuma, ako se za to ukaže potreba.
Budući da Facebook u svom servisu ne dozvoljava serijska ubistva, novi standardi definišu taj termin. Pod njega potpada svako ko je počinio dva ili više ubistava u “većem broju slučajeva ili mjesta”. Jedno ubistvo nije povod za brisanje nečijeg profila.
Samo čitanje uputstava daje ideju o težini posla moderatora Facebooka, piše “AP”.
Oni moraju da čitaju i gledaju sumjivi materijal svake vrste i onda donesu, ponekad i teške, odluke – na primjer, da li neki snimak predstavlja poremećaje ishrane u dobrom svijetlu ili samo pokušava da pomogne ljudima. Ili, gde je granica izmedju šale i uznemiravanja, razmišljanja i direktne prijetnje…
Moderatori rade na 40 jezika. Cilj Facebooka je da se odluka o upitnom sadržaju donese za najviše 24 sata, iako kompanija tvrdi da ne nameće kvote ni vremenska ograničenja moderatorima.
Facebook je tokom vremena pravio neke veoma vidljive greške. Na primjer, grupe za ljudska prava tvrde da Facebook nije adekvatno reagovao na govor mržnje i podstrekivanje na nasilje prema muslimanima u Mjanmaru.
Kompanija se povukla nakon što je 2016. uklonila legendarnu fotografiju “AP”-a iz 1972, na kojoj gola djevojčica vrišti dok beži od napada napalmom u Vijetnamu. Najprije su tvrdili da ne mogu praviti izuzetke u vezi sa slikama gole djece ali su se uskoro predomislili i naveli da fotografija ima “globalni značaj”.
Postoje i druge “sive zone”, na primjer šta se tačno smatra političkim protestom? Kako znati da li se osoba na nekoj fotografiji složila s njenim objavljivanjem na Facebooku?
Monika Bikert iz Facebooka tvrdi da je to pitanje glavni razlog za zabranu prikazivanja golotinje, jer je “teško odrediti pristanak i starost”. Čak i ako je je osoba pristala na snimanje ili fotografisanje, ne znači da je pristala i da se njene gole slike nađu na društvenim mrežama.
Za uklanjanje sadržaja koji krši propise, Facebook koristi kombinaciju ljudskih moderatora i vještačke inteligencije (AI). Medjutim, AI alati nisu ni blizu dovoljno razvijeni da bi mogli da uoče suptilne razlike u kontekstu i historiji, a pogotovo ne humor i satiru, što bi im omogućilo da donose odluke podjednako precizne kao ljudske.
