Samo ljekar može postaviti dijagnozu. Svaka osoba može imati drugačije simptome, različite težine. Ali ovo je nekoliko upozoravajući znakova na koje trebate pripaziti…
Zaboravljivost i gubitak pamćenja
Najuobičajniji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja. Samo zato što ponekad zaboravite gdje ste ostavili ključeve ili ste nazvali unuka krivim imenom ne znači da imate Alzheimera. Svako može zaboraviti detalje razgovora, ali rani znakovi Alzheimera učiniće da potpuno zaboravite razgovor koji ste netom vodili. Bolest prvo napada kratkotrajno pamćenje, što znači da osobe prvo zaborave informaciju koju su nedavno primile. Imaju problema s pamćenjem važnih datuma i događaja. Postavljaju isto pitanje nekoliko puta. Mogu čak zaboraviti kako izgleda član porodice.
Nedostatak koncentracije i zbunjenost
Izgubljenost u vremenu i prostoru uobičajeni su znakovi Alzheimera. Vašoj mami ili tati treba puno više vremena da naprave nešto što su i prije radili. Ljudi s Alzheimerom zaboravljaju gdje su ili kako su tamo dospjeli. Možda teško shvaćaju da se nešto dogodilo u prošlosti ili da se nešto tek treba dogoditi. Izgubili su nit prolaznosti vremena.
Gubljenje stvari
Osobe s Alzheimerom stavljaju stvari na neobična mjesta. Primjerice, zagubiti ključeve može svako, ali pronaći izgubljene ključeve u hladnjaku upućuje na Alzheimera. Oboljela osoba može gubiti stvari i nije u mogućnosti rekonstruisati korake kako ih pronaći. Zaklinju se da su predmet stavili na neko mjesto i optužuju druge za krađu, ako stvar nije na mjestu gdje je oni očekuju.
Poteškoće u izvršavanju poznatih zadataka
Alzheimer utiče na sposobnost izvršavanja normalnih, uobičajenih zadataka. Ljudi zaboravljaju kako se vozi auto, kako kuvati omiljeno jelo, kako igrati omiljenu igru. Počinju se oslanjati na supružnike ili članove porodice da umjesto njih obavljaju stvari u kojima su nekad sami uživali.
Problemi s govorom
Osobe s Alzheimerom imaju problem sjetiti se prave riječi.
Problemi s jednostavnom matematikom
Osobe u ranoj fazi bolesti mogu imati problem baratanjem s brojevima, uključujući jednostavne matematičke probleme. Zajedno s matematikom, Alzheimerova bolest može uticati na sposobnost vezanu uz vid, poput percepciju dubine ili viđenja boja.
Loše odluke
Pogledajte promjene u donošenju odluka, racionaliziranju i prosudbi. Osobe koje donose loše odluke cijeli život možda nemaju Alzheimera. Ali može biti znak ako je uvijek donosila logične odluke i vagala sve opcije, a odjednom pokazuje znakove loše prosudbe.
Promjene osobnosti i raspoloženja
Oboljele osobe mogu postati strašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiri ako su izvan kuće ili mjesta gdje se osjećaju sigurno.
Promjene u brizi za izgled
Iznenadni nemar za ličnu higijenu – ne peru se, stalno nose istu odjeću, ne peru zube – mogu upućivati na bolest. Kada osoba koja je cijeli život dom držala besprijekornim odjednom prestane čistiti i nedjeljama ostavlja nered iz sebe, to bi mogao biti znak za zabrinutost.
Otuđivanje od prijatelja i porodice
Oboljela osoba mogla bi izbjegavati porodicu, prijatelje ili aktivnosti u kojima je nekad uživala. Umjesto da obrate pažnju na rupe u pamćenju ili komunikacijske probleme, oni izbjegavaju situacije gdje trebaju biti okruženi drugima. Obično se srame što ne mogu komunicirati ili izvoditi zadatke koje su nekad radili. Depresija povezana s Alzeimerom uzrokuje povlačenje iz društvenih situacija.
Ljekari dijagnosticiraju Alzheimera ili demenciju samo ako su dvije ili više funkcije mozga – poput pamćenja i jezičnih vještina – znatno smanjene, bez gubitka svijesti.
